Naslov
Rimsko-ilirski ratovi
(Roman Illyrian Wars)

Autori
Kaniški, Matija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za povijest

Mjesto
Zadar

Datum
29.10

Godina
2014

Stranica
23

Mentor
Kurilić, Anamarija

Ključne riječi
Antička povijest ; rimsko osvajanje ; rimsko-ilirski ratovi
(Ancient history ; Roman Conquest ; Roman Illyrian Wars)

Sažetak
Od samog početka, to jest, od doseljavanja na ove prostore narodi koje mi smatramo Ilirima žele jednu veliku državo, kraljevstvo. Tome teže nekoliko stoljeća te napokon u V. stoljeću dolazi do osnivanja jednog velikog kraljevstva. Njihovo kraljevstvo koje se zbog povijesnih izvora može podijeliti na dvije dinastije započinje kraljem Sirom, a nakon njega dolazi Bardilej kojeg većina smatra začetnikom tog kraljevstva i u čije doba prva dinastija ima najveći opseg i najveću moć. Ipak pravi razvoj tada jakog kraljevstva slijedi tek s dolaskom druge dinastije na vlast te kraljem Agronom koji nakon svojeg života, koji je bio prožet značajnim uspjesima, vlast ostavlja nepunoljetnom sinu Pinesu u čije će ime vladati njegova majka Teuta. Kako Teuta nije bila takvih sposobnosti kao Agron ona zbog gusarskih napada započinje rat s Rimom koji je u historiografiji zapamčen kao Prvi rimsko-ilirski rat. Ona je bila poražena te joj je nametnut težak mirovni ugovor prema kojem ima dosta restrikcija oko plovidbe morem, ali i oko teritorija koje pripada kraljevstvu. Ubrzo nakon što je odstupila vlast u kraljevstvu, ženidbom s majkom Pinesa, Triteutom, kome pripada stvarna vlast, preuzima Demetrije Farski koji je u prvom ratu napustio Teutu i postao saveznik Rima. Kako se on s vremenom upustio također u gusarstvo i kršio mirovni ugovor Rim protiv njega pokreče Drugi rimsko-ilirski rat koji Demetrije gubi, nametnut mu je sličan ugovor kojeg je prihvatila Teuta i on odlazi sa prijestolja. Završetkom rata slijedi mirno doba jer sun a vlasti u kraljevstvu vladari koji su u savezništvu s Rimom. To mirno stanje traje do dolaska Gencija na vlast. Tada se mijenja politika kraljevstva te Rim ubrzo postaje protivnik Gencija, ali zbog rimske zauzetosti ostalim ratovima Rim nije odmah u stanju reagirati. Gencije, kao i ostali vladari ponovo dopušta gusaranje te krši mirovne ugovore. To ipak nisu bile pravi povodi za rat koji će uslijediti, već je to bio savez sa Perzejem i njegovim Makedoncima koji su bili zakleti neprijatelji Rima. Iliri trćei, kao i prethodna dva, gube te dolazi do mirovnog ugovora kojim nestaje Ilirsko Kraljevstvo kao jedna velika cjelina te kao sila koja je imala dosta značajnu ulogu na Jadranu i Sredozemlju. Rimsko – ilirski sukobi su predstavljali rat koji je trajao relativno dugo ako ćemo gledati koliko je dugo trebalo Rimu da osvoji područje na kojem su živjeli Iliri, ali i s druge strane i relativno kratko ako bi gledati samo koliko su ti ratovi uistinu trajali.nakon tih ratova prestaje postojati Ilirsko kraljevstvo kao takvo te dolazi do cijepkanja teritorija koji će biti pod nadležnosti Rima. Valja napomenuti, da uzroci za rat nisu bili tako naivne prirode kako to navode antički izvori. Gusarenje i teritorijalno širenje Ilira koji su im donosili znatne prihode zasigurno je u ono vrijeme predstavljalo problem za Rim iako su oni to uglavnom brzo riješavali. Nakon tih ratova te podjele teritorija Ilira Rim je istovremeno ostvario (iako ne zauvijek) slobodnu plovidbu morima, iako mora nisu pljačkali samo Iliri, koja je bila temelj rimske trgovine, opskrbe robom te ekonomskog razvoja, a na drugoj strain ilirski narodi nikada više kroz povijest nisu uspjeli stvoriti jednu veliku zajedniču državu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA