Naslov
Položaj žene u klasičnom grčkom i rimskom svijetu
(Status of women in the classical Greek and Roman worlds)

Autori
Vojković, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za povijest

Mjesto
Zadar

Datum
07.10

Godina
2011

Stranica
34

Mentor
Kurilić, Anamarija

Ključne riječi
Antička povijest ; društvena povijest ; rodne studije ; antička Grčka ; antički Rim
(Ancient history ; Social history ; Gender studies ; ancient Greece ; ancient Rome)

Sažetak
Analizirajući položaj žena u Grčkoj i Rimu može se vidjeti da nema prevelikih razlika u položaju žena u dvije spomenute civilizacije. Krenuvši od njihovog djetinjstva vidljivo je razdvajanje spolova, a djevojčice nisu imale velike izglede za obrazovanje, tek nešto kasnije u Rimu, no i dalje je njihova društvena uloga bila usmjerena na brak i odgoj djece, stoga su se u tom smjeru i odgajale. Zaruke su značile pripremu za ulazak u bračnu zajednicu, nakon što bi djevojka ušla u pubertet i postala reproduktivna. Dogovor oko zaruka bio je posao djevojčina oca te njenog budućeg muža, djevojke nisu imale pravo odabira svog budućeg supružnika. izuzetak čini Rim kad je Rimsko rimsko pravo bilo na snazi, tada je djevojka imala pravo prigovoriti očevu odabiru, no uz valjan argument. Brak se dogovarao na političkoj, a nadasve ekonomskoj osnovi. Žena je iz tutorstva oca prešla pod tutorstvo muža. Krajnji cilj braka bio je rođenje djece, posebno muškog djeteta koji bi bio nasljednik. U Rimu je postojalo više vrsta brakova s obzirom na namjere pater familiasa. Prva vrsta braka bila je confarreatio, ta vrsta znači sjedinjenje supružnika po božanskom i ljudskom pravu. Druga vrsta braka bila je Coëmptiocoëmptio, za tu vrstu braka je karakteristična kupnja mlade, te se taj oblik nije dugo zadržao. Treća vrsta braka bila je usus, to je bio najjednostaviji oblik sklapanja braka, te stoga i najrašireniji. Majčinstvo je bilo glavni cilj žene, te je rođenjem djeteta njena uloga upotpunjena. Žene su i u Grčkoj i u Rimu rađale uglavnom u sjedećem položaju. Nakon rođenja slijedio je ritual čišćenja od krvi koji je trajao deset dana. Odijevanje žena u Grčkoj bilo je jednostavno, od jeća se sastojala od chitona koji je bio unutarnja tunika i himationa koji je bio vanjski plašt. Grčku i rimsku odjeću karakteriziraju nabori. Rimljanke su nosile stolu kao znak da su udane, a preko stole bi nosile palu kao ogrtač. Atenjanke i Rimljanke su obožavale kozmetiku te im je ideal ljepote bilo bijelo lice na koje su najčešće nanosile kredu. Parfeme su dobivale od raznog cvijeća u kombinaciji s uljem. Nakit je također bio veoma omiljen, te je nađeno mnogo materijalnih ostataka koji svjedoče o tome. Najomiljenije im je bilo zlato. Kao i danas, tako su i u Rimu bile nepoželjne dlačice osim kose. Depilacija se obavljala pomoću struganja ili smole. Zaposlenje žena viših slojeva sastojalo se od toga da su učile presti i šivati kako bi mogle nadgledati ropkinje da li dobro rade svoj posao, brinule su o djeci, kuhale itd.. Siromašnije žene su se bavile poslovima poput pranja odjeće, pravljenja vune koji su bili vrlo cjenjeni, takođe r posao primalje bio je veoma cijenjen.. Konobarenje u gostionicama, gluma ili prostitucija su bile vrlo nečasni poslovi, no neke su ih žene bile prisiljene raditi kako bi preživjele. Kao što je već dijelom spomenuto, u zarukama djevojke nisu imale sposobnost samostalnog odlučivanja već je umjesto njih odlučivao njihov skrbnik, najčešće otac. Žene bi morale biti odvojene od muškaraca u kući te su najčešće bile na gornjem katu kuće. U Rimu su žene imale nešto veću slobodu s obzirom na vrste brakova brak cum manu (imala zakonsko nasljedno pravo) i brak sine manu (i dalje ostaje pod očinskom vlasti). Žene su mnogo pažnje posvećivale religiji i važnim svetkovinama. Postojali su obredi na kojima su smjele sudjelovati isključivo žene poput Thesmophoria. Grci su to slavlje usko povezivali sa ženama jer je simboliziralo poljodjelsku i ljudsku plodnost. Male i Velike Eleuzinije su bile svečanosti u čast Demetre. Kernophoria je bila uvodna ceremonija te su u njoj sudjelovale isključivo žene. Na Panatenajskim svečanostima u čast božice Atene sudjelovali su svi, a svake četiri godine se šivala nova odjeća za kip Atene. Odjeću su šivale djevojčice u dobi od sedam i jedanaest godina. Najpoznatija svečanost posvećena ženama bila je Fortuna Virginalis, posvećena djevojkama. Djevojke su u znak zahvalnosti poklanjale svoje malene toge. Kult Fortuna Virilis bio je povezan sa reproduktivnošću žena te bi one svake godine došle na javna kupališta jer su tamo muškarci izlagali dijelove tijela koji su bili kult plodnosti. U čast Veste čuvao se vječni plamen koji su u njenom hramu čuvale svećenice koje su morale biti djevice. Svakodnevica žena Grčke i Rima odvijala se jednako. Bogatije žene su imale zadaću nadziranja rada robova, brigu o djeci, kuhanju itd., dok su siromašnije žene radile na polju, prale rublje, išle po vodu na izvore, prodavale na tržnicama te tkale, prele i šivale što su bile glavne aktivnosti žena. Bogate žene nisu smjele izlaziti iz kuće, te su sve poslove izvan kuće obavljale robinje, dok bi siromašne žene morale izbivati izvan kuće zbog potrebe obavljanja svakodnevnih poslova. Iščitavajući literaturu može se vidjeti kako nije bilo značajnijih razlika u grčkom i rimskom svijetu. Iznimku čine položaj žena u Rimu, ali u kasnijem razdoblju kada je omogućena određena „emancipacija“, primjerice kad je žena mogla postati vlasnica zemlje i nasljeđivati imovinu. Na razini završnog rada nisam bila u mogućnosti proučavati više literature, no iz proučavanog se može zaključiti da je položaj žena bio iznimno loš u svim analiziranim sferama. Žene su doživljavane kao objekti koji služe za brigu o domu i rađanju djece, bez ikakvog prava glasa. Primjećujem da su žene u religijskom životu bile u određenoj mjeri slobodnije, iz razlogajer što su neki religijski obredi bili isključivo za žene, poput kultova plodnosti. Veliki nedostatak u Hrvatskoj je što nema prevedene literature o položaju žena. Ovako važna tema se zasigurno ne smije zanemariti jer su Grčka i Rim bile velike civilizacije, stoga bi se više pažnje trebalo posvetiti i položaju žena u tim civilizacijama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA