Naslov
Naseljavanje legijskih veterana u rimskoj provinciji Dalmaciji
(Settlement of the legionary veterans in the Roman province of Dalmatia)

Autori
Švonja, Nino

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za povijest

Mjesto
Zadar

Datum
12.10

Godina
2012

Stranica
48

Mentor
Kurilić, Anamarija

Ključne riječi
Antička povijest ; rimska vojska ; veterani ; rimska provincija Dalmacija
(Ancient history ; Roman army ; Veterans ; roman province of Dalmatia)

Sažetak
Radnja opisuje naseljavanje legijskih veterana u rimskoj provinciji Dalmaciji. U svrhu zbrinjavanja legijskih veterana na području ove provincije utemeljena su tri naselja. Prvo naselje obrađeno u radnji je Aequum (na području današnjeg Čitluka kod Sinja), koji je imao status rimske kolonije. O osnutku ove kolonije postoji više teorija i problem je u tome što se ne zna da li je kolonija utemeljena ex nihilo ili je na njenom mjestu postojalo rastuće civilno naselje rimskih građana (conventus civium Romanorum). Natpis Seksta Julija Silvana potkrjepljuje ovu drugu teoriju. On je bio summus curator kvazi-municipalne organizacije neposredno prije osnutka kolonije, te je zahvaljujući veteranima legije VII C. p. f. izabran za edila. Vrijeme osnutka se stavlja u sredinu 1. stoljeća po Kristu. Jedan natpis (CIL 3, 1323) pokazuje da bi grad bio utemeljen u vrijeme cara Klaudija, jer se na njemu nalazi puno ime kolonije (Colonia Claudia Aequum). Moguće da se Klaudije osnivanjem veteranske kolonije zahvalio VII. i XI. legiji za vjernost tijekom Skribonijanove urote. Druga teorija kaže da je kolonija utemeljena nakon odlaska VII. legije iz logora u Tilurijumu, te se nju onda svrstava u Neronovu koloniju. U prilog ovoj teoriji ide i to što Plinije ne spominje Ekvum kada govori o naseljavanju veterana u Sikulima za Klaudija. To što se u imenu kolonije nalazi carski gentilicij Claudius ne znači da je car Klaudije osnivač, jer ima primjera Neronovih dedukcija veterana, gdje su ta naselja nosila imena Colonia Claudia Neronensis. Nakon njegove smrti ime se promijenilo. Veterani na ovom području su naseljeni missio agraria i to nam pokazuje nekoliko natpisa. Vrijeme pada grada se ne može točno utvrditi, ali je sigurno da je uništen prije priobalnih gradova radi njegovog smještaja u unutrašnjosti. Za razliku od Ekvuma, Sikuli su sigurno utemeljeni za vladavine cara Klaudija jer nas o tome obavještava Plinije. Točna pozicija naselja danas nije sigurna, ali se pretpostavlja da je se naselje nalazilo na širem području brežuljka Bijaći ili na obližnjem području Resnik. Veterani su mogli biti otpušteni između 41. i 44. godine, te su mogli dobiti zemljišne posjede na području novog naselja. Na ovom području pronađeni natpisi veterana VII. legije, XI. legije te legije V Macedonicae. Treće naselje je Pagus Scunasticus koje je smješteno u dolini rijeke Trebižat, u blizini logora Bigeste. Na ovom području je pronađeno najviše natpisa veterana otpuštenih prije 42. godine. Dokaz o naseljavanju veterana nam pružaju dvije mramorne ploče (ILJug 1, 113 ; ILJug 1, 114) iz Ljubuškog iz kojih je vidljivo da se dedukcija dogodila u vrijeme vladavine cara Tiberija. Veterani su dobili missio agraria, a zemlje (ili samo dio) su otkupljene od kolonije Narone. Samo naselje je utemeljeno 14. godine, te su natpisi tada i postavljeni. Veterani su se nastavili naseljavati i u doba cara Klaudija. O svrsi osnivanja postoje mnoge teorije. Po jednoj je to bilo zbrinjavanje veterana, a ne ojačavanje postojećeg naselja, po drugoj se ova dedukcija vezuje uz osnutak Narone. Radi visokih stipendija se pomišlja i na vexillum veteranorum. Međutim, ova povezanost osnutka Narone i naseljavanje veterana je odbijena jer je Narona imala status kolonije od prije. Na ovom području su naseljeni veterani VII. legije, te je sa dva natpisa posvjedočena legija XV Apollinaris. Osim veteranskih naselja, u radnji su obrađene i pojedinačne potvrde legijskih veterana. Salonu je jedna skupina starijih znanstvenika svrstavala u veteransku koloniju, ali je ta teorija odbačena. Na području Salone su se naselili pojedinačno veterani VII. legije, XI. legije te XX Valeriae Victricis. Ovi veterani su mogli služiti kod namjesnika provincije. Međutim, radi blizine vojnih logora Tilurija i Burnuma, veterane su privukle i povoljnije prilike za život i posao nakon službe. Također, u kasnijem razdoblju, u Saloni imamo veterane legija IV Flavia Felix, V Macedonica, X Gemina, XI. legije, XXX Ulpia te još nekih nepoznatih jedinica. I oni su pojedinačno naseljeni. Jedan dio ovih veterana je služio u beneficijarnoj postaji (četvorica pripadnika legije X Gemina). Veteranski natpisi iz Salone i okolice pokazuju da su se veterani dalmatinskih legija pojedinačno naseljavali tijekom cijelog Principata. Slično kao i Salonu, tako su stariji znanstvenici u veteransku koloniju ubrojili i Jader. Ta teorija je pobijena, budući je Jader August uzdigao na rang kolonije. Na području Jadera su pronađeni natpisi veterana VII. legije, XI. legije, XX. legije te još dviju nepoznatih jedinica. Jedan natpis (CIL 3, 2908) pokazuje da se u Zadru nalazila jedna posada sačinjena od dalmatinskih legija. Veterani su se naselili u Jader, jer je grad pružao bolje uvjete za život od vojnih logora. U Tiluriju imamo dvojicu veterana koji su ostali na mjestu službe. Na području Burnuma je pronađen vrlo mali broj veteranskih natpisa. Na njima se spominju veterani XI. legije, a dvojicu se može povezati ili sa XI. legijom ili sa legijom IV Flaviae. Na lijevoj obali rijeke Krke u blizini Roškog slapa pronađena su tri natpisa veterana uklesana u živu stijenu. Također je pronađen jedan žrtvenik koji je podigao evokat. Veterani su dospjeli na ovo područje unutar dedukcije koja nije praćena osnivanjem kolonije. Alföldy navodi da je ovo bila planska dedukcija 6.-9. godine, radi osiguranja doline rijeke Krke koja je bila važna komunikacija između kolonija na obali i Burnuma. Wilkes je tvrdio da su veterani naseljeni nakon 9. godine po Kristu te su imali zadaću garnizona. To dokazuje natpisom na kojem se spominje jedan centurio veteranorum. Jedan natpis je pronađen u Mratovu sekundarno uzidan, te se pretpostavlja da je donesen sa posjeda veterana na obali rijeke Krke. Na njemu se spominje oznaka ad Petram Longam, što vjerojatno upućuje na neku veću pojavu duž kanjona koja je postala reper. Međutim nije označena strana obale. Podaci nam govore da su veterani otpušteni uz missio agraria te su naseljeni u okolici Roškog slapa, krajem Augustove ili početko Tiberijeve vladavine. Najveći dio posjeda se nalazio na lijevoj obali dok je jedan maleni dio bio na desnoj. Još su opisana tri lokaliteta na kojima su pronađeni veteranski natpisi: Senj, Dugopolje i Livno. Većina veterana spomenutih u ovoj radnji nije se vratila u svoj rodni zavičaj. Malo je veterana ostalo živjeti nakon otpusta u blizini mjesta gdje su službovali. Većinu su ipak privukli obalni gradovi koji su pružali bolje uvjete življenja. Nažalost, za ovu temu je ostalo još mnogo nepoznanica i pretpostavki radi nedovoljne istraženosti spomenutih lokaliteta. Nadajmo se da će se u bliskoj budućnosti bolje i više istraživati kako bi se pronašlo novih nalaza koji bi nam pomogli u rješavanju mnogih otvorenih pitanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA