Naslov
Socijalna promocija domaćeg stanovništva Liburnije
(Social promotion of the indigenous population of Liburnia)

Autori
El Baghdadi, Ali

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za povijest

Mjesto
Zadar

Datum
12.10

Godina
2012

Stranica
54

Mentor
Kurilić, Anamarija

Ključne riječi
Antička povijest ; društvena povijest ; Liburni
(Ancient history ; Social history ; Liburni)

Sažetak
Prostor Liburnije pokriva znatan dio hrvatske obale i otoka. Protežući se od rijeke Krke do Raše zauzima brojno otočje i najplodniji dio Dalmacije što je liburnskim zajednicama osiguralo dominantan geopolitički položaj na Jadranu zbog čega su relativno rano postali jedan od glavnih faktora stabilnosti tog prostora. Može se pretpostaviti da se u očima Rima bili glavni mostobran prema istočnoj obali Jadranskoj, te jedan od najvjernijih saveznika pri ratnim operacijama, ali i kao jedan od najvažnijih gospodarskih čimbenika prostora. Upravo zbog te sjajne polazišne točke već od 2. st. pr. Kr. možemo promatrati uzlazni slijed u odnosima Rima i Liburnije. Njihovi su se politički i gospodarski krugovi dodirivali tijekom dugog perioda što je potaknulo snažne, ali postupne promjene unutar Liburnskog društva. O tim promjenama svjedoče literarni i epigrafski izvori. Počevši od Plinija koji navodi središta liburnskih općina, do natpisa s Krka koji svjedoči o snažnom utjecaju romanizacije na liburnsko društvo prije formalnog pada pod rimsku vlast. S druge strane isti taj izvor svjedoči i o činjenici da su domaće elite čvrsto držale vlast u svojim rukama. Rim naprosto nije imao potrebe mijenjati međudruštvene i gospodarske odnose već je u domaćem stanovništvu vidio stabilan faktor razvoja i prostor vlastita probijanja na istočnojadranskoj obali. Ovi zaključci objašnjavaju fenomen liburnskih središta u kojima je za razliku od ostali centara na istočnojadranskoj obali, dominantan autohtoni element u upravi. Zbog stabilnosti domaćih vladajućih slojeva doseljenici iz predrimskog i rimskog razdoblja morali su u njima tražiti oslonac za svoje planove. S druge strane domaći su vladajući slojevi prepoznali u tim pridošlim interesnim skupinama mogućnost vlastita društvenog uspona, i unutar matičnih zajednica i izvan njih. Zadržavajući materijalnu snagu Liburnije u svojim rukama lako su se prilagodili timokratski uređenom rimskom upravnom i političkom svijetu. Upravo zato na prostoru Liburnije pratimo uspon viteških i senatorskih obitelji koje su najvećim dijelom autohtonog porijekla. U radu je to predstavljeno brojnim primjerima osoba koje su ostavile svoj trag u upravi gradova kroz nekoliko generacija, i to ne samo muškim članovima već i ženama koje su kroz svećeničku službu zauzele izuzetno utjecajno mjesto u gradu te time iskazati i snagu vlastite obitelji. Ali primjeri pokazuju da nisu domaći liburni napredovali isključivo zahvaljujući stabilnim gospodarskim i političkim vezama, već i zahvaljujući vojnoj službi. Vojska je bila jedan od temeljnih romanizirajućih faktora na prostoru Dalmacije te omogućavala brojnom stanovništvu da kroz opasan životni put možda ipak uspiju dosegnuti ugledniji i profitabilniji položaj u zajednici. Tu činjenicu potvrđuju brojni spomenici veterana povratnika koji su zarađenim novcem i iskustvom vraćali dug zajednici vršenjem brojnih uglednih dužnosti, ali i velikim munificijencijama. Brak je odigrao veliku ulogu pri usponu domaćeg stanovništva. Statusna endogamija osigurava zadržavanje vodećeg položaj obitelji, ali i stabilnu polazišnu točku za daljnji napredak određenih pojedinaca. Također brak je mogao donijeti i poboljšanje građansko-pravnog položaja pojedinca pa kroz nekoliko generacija pratimo uspon od najnižeg robovskog položaja do najviših magistratura u gradu. Prateći proces romanizacije liburnskih općina nezaobilazna je tema i dodjela određenih prava zajednicama. Tim je postupkom stanovništvo privikavano na rimski ustav uprave, ali je ujedno i ojačalo vlastiti položaj ranim dobivanjem rimskog prava. Sustav klijentelarnih odnosa ostavio je trajan trag na liburnskom stanovništvu koje je dobitkom rimskog građanskog prava odabiralo upravo one gentilicije koji bi ih povezali uz doseljene obitelji ili rimske vlastodršce od kojih su očekivali pomoć pri društvenom usponu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA