Naslov
Antički Histri
(Ancient Histri)

Autori
Gradiček, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Hrvatski studiji

Mjesto
Zagreb

Datum
04.10

Godina
2012

Stranica
49

Mentor
Kurilić, Anamarija

Ključne riječi
Antička povijest ; Histri
(Ancient history ; Histri)

Sažetak
Kao što možemo zaključiti iz dosad napisanoga, važnost Istarskoga poluotoka u razvitku kulturne svijesti tijekom stoljeća je nemjerljiva. Istarski poluotok oduvijek su krasila prirodna bogatstva, povoljan geografski položaj na raskršću puteva, što se najbolje pokazalo dolaskom pod rimsku vlast. Nije nezamariva ni činjenica da su mnogi grčki i rimski autori pisali o Istarskomu poluotoku i njegovim žiteljima Histrima još od VI. st. pr. Kr., što samo govori o važnosti, ali i dugovječnosti života na Istarskomu poluotoku. Mnogobrojni materijalni ostatci iz svih razdoblja, od prapovijesti preko antike i srednjega vijeka do suvremenoga doba, svjedoče o bogatoj kulturnoj tradiciji na koju danas možemo biti ponosni. Tomu u prilog govori i sljedeća činjenica: zanimanje za Histre i sve što je s njima u vezi ne prestaje ni danas te se i dalje objavljuju mnogi radovi kojima je cilj još više raspetljati klupko koje zovemo „Histri“ i dati odgovore na sva pitanja. Nažalost, velika je vjerovatnost kako ćemo teško dobiti odgovore na sva pitanja vezana uz Histre, no samo daljnjim istraživanjima i radovima možemo tomu težiti. Geografski položaj Istarskoga poluotoka oduvijek je ono što ga je obilježavalo i igralo ključnu ulogu u njegovu razvitku. Blizina Italije i sve moćnijeg i rastućeg Rima važan su faktor koji je dugoročno utjecao na njegov razvitak. Naime, kontrola pomorskih puteva bila je ključna za Rim, a Histri su svojim angažmanom u sjevernomu Jadranu činili puteve nesigurnima, stoga se Rim odlučio na suzbijanje gusarstva, a kasnije i pokoravanje Histra. Kao što je spomenuto u tekstu, govoreći o Histrima prije susreta s Rimljanima treba biti i više nego oprezan. Prožetost trima komponentama utjecalo je na stvaranje vlastite svijesti i samosvojnosti Histra i razlikovanje od susjeda Japoda i Liburna. Ono što je najvažnije je kako danas sa sigurnošću možemo reći da Histri nikada nisu pripadali ilirskoj skupini. Važan element u formiranju samosvojnosti Histra svakako je i određivanje jasne granice između Ilirika i Cisalpinske Galije. Uključivanjem u Desetu italsku regiju počinje novo razdoblje u povijesti Histra zbog intenzivnije romanizacije. Histarska metropola Nezakcij sa svojima materijalnima ostatcima predstavlja važan arheološki i povijesni doprinos cjelokupnomu razvoju kulture Istarskoga poluotoka, ali i Republike Hrvatske. Zanimanje za lokalitet počinje još sredinom XVIII. st. kada se prvi puta pokušalo geografski odrediti histarsku metropolu, što govori kako je Nezakcij već stoljećima bio meta istraživača. Također, historiografska neslaganja oko pravnog uređenja Nezakcija ukazuju na to kako još nismo saznali sve o Nezakciju, a pitanje je hoće li to ikada biti moguće. Krajem XIX. st. i početkom XX. st. počinju sustavna arheološka istraživanja Nezakcija i dolazi do otkrića kapitalnih nalaza koji su bacili novi pogled na povijest samoga Nezakcija, ali i Istarskoga poluotoka u cjelini te na određeni način i rimske države u širemu kontekstu. Mnogi istraživači, povjesničari i arheolozi karijeru su izgradili iskopavanjem Nezakcija, najvažnije histarske gradine spomenute i kod rimskih izvora, prvenstveno kod Livija. Danas ne možemo reći kako je Nezakcij do kraja istražen i teško da će doći vrijeme kada će to biti moguće kazati, ali dosadašnja istraživanja, otkrića i radovi posvećeni Nezakciju daju nam za pravo govoriti o širem kontekstu Histra, tj. preko saznanja iz Nezakcija možemo pratiti elemente histarskog način života: svakodnevni život i običaje, religiju, gospodarstvo, trgovinu, odnose sa susjedima ... Istražena nekropola u Nezakciju, osim po brojnosti grobova, govori i o raznim kulturnim utjecajima koji su ostavili traga na život u Nezakciju. Nalazi epigrafskih spomenika te gospodarskih ostataka govore i o načinu romanizacije, tj. nenasilnom provođenju romanizacije uz mjestimično preživljavanje autohtonih tradicija predrimske, histarske kulture. U Nezakciju nalazimo primjere svih kultnih skupina. Histarskim ratovima počinje nova etapa u razvitku hrvatskih krajeva. Rimljani sve više pokazuju interes za istočnu obalu Jadranskoga mora. Ugrožavanje rimske trgovačke prevlasti na moru od strane Histra je ono što je dovelo do prvih sukoba, a dugoročno se odrazilo na budućnost istočne obale Jadranskoga mora. U toj fazi razvoja rimske države, ugrožavanje trgovačke prevlasti u određenomu dijelu prostiranja rimske države, element je koji je mogao utjecati na podizanje rimske vojske i novih ratova, a to je i ovom prilikom bilo tako. Nakon Prvog histarskog rata dolazi do smirivanja tenzija između Histra i Rimljana te gospodarskih aktivnosti, no sve se prelama osnivanjem kolonije Akvileje kada Histri traže prekid gradnje Akvileje, a Rimljani uzvraćaju ratom i uništenjem Nezakcija. Zauzećem Histrije dolazi do sve bržeg razvitka Istarskoga poluotoka pod okriljem romanizacije. S vremenom dolazi i do novih proizvodnih kultura. Italski kolonisti zauzimaju sve veće posjede na Istarskomu poluotoku te grade luksuzne rezidencije, sa stambenim dijelom te dijelom za proizvodnju. Istarska vina postaju poznata diljem Rimskoga carstva, a spominje ih i Plinije Stariji. Romanizacija je presudno utjecala na razvitak gospodarskih i inih aktivnosti jer Istarski poluotok postaje baza daljnim osvajanjima i za potrebe opskrbe vojske. Promjene se očituju i u duhovnom životu Histra koji prihvaćaju rimsku religiju prožetu raznim utjecajima, ali i zadržavaju svoje autohtone običaje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA