Naslov
Gospodarske i demografske prilike grada Aserije
(Economy and population of Asseria)

Autori
Morić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za povijest

Mjesto
Zadar

Datum
26.09

Godina
2012

Stranica
67

Mentor
Kurilić, Anamarija

Ključne riječi
Antička povijest ; ekonomska povijest ; demografska povijest ; Liburnija ; Aserija
(Ancient history ; Economic history ; Demographic history ; Liburnia ; Asseria)

Sažetak
Osnovicu svake zajednice čini njeno društvo, čija kvaliteta i razina življenja ovise o prostoru na kojem to društvo obitava. Prirodna bogatstva i prednosti i nedostaci određenog položaja određuju gospodarstvo. Aserija je svakako jedan od boljih primjera koji dokazuje međusobnu povezanost zajednica i utjecaj različitih geografskih i klimatskih obilježja na razvoj gospodarskih grana, a samim time i na visoku razinu razvoja i životnih uvjeta pripadnika zajednice. Najveći procvat Aserija je zabilježila u drugoj polovici 1. stoljeća i u 2. stoljeću, što dokazuje da rimska prevlast unatoč romanizaciji nije izbrisala kulturne identitete na koje je naišla, već je došlo do spajanja i suživota dviju strana iz čega je zajednica poput Aserije mogla samo prosperirati i iskorištavati pogodnosti koje su joj bile pri ruci. Odličan primjer za to su upravo domaće liburnske elite, koje tijekom građanskog rata nisu pokazivale neprijateljstvo prema Rimu već iskazivale savezništvo Cezaru, a kasnije su spremno surađivali s Rimljanima. Rim nije imao potrebe mijenjati odnose među samim zajednicama ili uklanjati postojeću vladajuću strukturu već su se zajednice slobodno i postupno razvijale s očuvanim gospodarskim i socijalnim strukturama i modelima. Prema tome, možemo zaključiti da je stanovništvo Aserije znalo dobro prepoznati prednosti dolaska Italika koje su puštali doseljenike u svoju zajednicu i od njih preuzeli one elemente koji su donijeli prosperitet. Izuzetan položaj na granici plodnih Kotara u zaleđu antičkog Jadera, te poljoprivredno siromašnije Bukovice i daljeg zaleđa, omogućilo je Aserijatima da ne oskudijevaju u hrani. Naravno, ta je proizvodnja mogla pokriti potrebe lokalnog stanovništva i nije bila u razmjerima koji bi se odnosili na šire tržište. Aserija je u odnosu na ostala naselja centralne Liburnije zauzela središnji položaj, čime je osigurala svoju ulogu prometnog centra što su prepoznale interesne skupine Rima koje su mogle ulaganjem i razvojem proizvodnje uključiti Aseriju na veće tržište. Upravo je tu najveću ulogu odigrala domaća vladajuća struktura koja je reciprocitetnim odnosom sebi osigurala veći ugled i prava, a doseljeni italici mogućnost materijalnog probitka u lokalnu poljoprivredu i trgovinu koja je najvjerojatnije i dalje dobrim dijelom bila u domaćim rukama. Pogodnosti zemljopisnog položaja su omogućile razvoj raznolikih gospodarskih grana. Osim poljoprivrede koja je na plodnim površinama s pogodnom klimom svakako davala dobre urode, te stočarstava, neizostavan gospodarski element je i tekstilna proizvodnja. Zbog obilnih izvora kvalitetnog kamena na prostoru Aserije, svakako je moralo biti kamenoloma, a sukladno s time i razvijene kamenoklesarske proizvodnje, a zbog prometnog položaja imala je i dobru trgovinsku razmjenu, koja je bila značajna ne samo za sjevernodalmatinsko područje već i za zajednice u unutrašnjosti. Njeno stanovništvo bilo je raznolika sastava, odnosno municipalnu aristokraciju su činili kako domaće stanovništvo, tako i stranci, što potvrđuje ranije iznesenu činjenicu o dobroj suradnji Italika i liburnskih zajednica na obostrano zadovoljstvo. Unatoč činjenici da nema epigrafskih svjedočanstava koja bi nam pobliže opisala život i djelovanje aserijatskog srednjeg sloja, on je svakako postojao. Pod pojmom srednjeg sloja podrazumijeva se velik dio aserijatskog pučanstva, koje je svakodnevno aktivno sudjelovalo u životu zajednice. Uz srednji sloj vežemo razne obrtničke, ugostiteljske i trgovačke djelatnosti koje su u Aseriji upošljavale brojno slobodnorođeno stanovništvo, ali i još brojnije pripadnike nižih slojeva. Epigrafska svjedočanstva o nižim slojevima otkrivaju malo više pojedinosti te tu nismo u potpunosti prepušteni pretpostavkama, iako nam i dalje određeni elementi u životu nižih slojeva društva ostaju nepoznati. U svakom slučaju, i kod robova i kod viših slojeva, podaci su promjenjivi jer s obzirom na to da nije u pitanju brojčano velik uzorak spomenika, svaka nova spoznaja može dovesti do promjene stanja. Međutim, unatoč malom broju spomenika možemo zaključiti da je servilno pučanstvo činilo bitan dio aserijatskog društva. Iz navedenih primjera uočljiv je proces socijalne promocije, zahvaljujući kojoj su pojedinci uspjeli dosegnuti društveni vrh. Osobito lijep i zanimljiv primjer je Titija Priscina, edila i duovira Aserije, koji svoje korijene ima u nižim slojevima, ali koji je uspio napredovati na hijerarhijskoj ljestvici kao ugledni dužnosnik municipija Aserije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA