Naslov
Epidemiološki nadzor emergentnih i re-emergentnih zoonoza
(Epidemiological surveillance of emerging and re- emerging zoonoses)

Autori
Petrović, Goranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, stručni

Skup
"Jedno zdravlje" – emergentne i reemergentne zoonoze:prošlost, sadašnjost i budućnost, Poslijediplomski tečaj trajnog usavršavanja.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.06.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Epidemiološki nadzor ; emergentne zoonoze ; pristup Jedno zdravlje
(Surveillance ; emerging zoonoses ; one health approach)

Sažetak
Klimatske promjene s promjenom distribucije i gustoće vektora i patogena, globalizacija s intenziviranjem internacionalnog prometa ljudi i robe te ratni sukobi praćeni prisilnim migracijama velikog broja ljudi u relativno kratkoj jedinici vremena značajno pridonose pojavi emergentnih i reemergentnih zoonoza u svijetu. Ovakvo prividno „sažimanje“ prostora i vremena zahtijeva, danas više nego ikada prije, uspostavu i jačanje odgovarajućeg epidemiološkog nadzora nad takvim bolestima uz dobro razvijenu interdisciplinarnu i intersektorsku suradnju na nacionalnoj i internacionalnoj razini. U Hrvatskoj je epidemiološki nadzor tj. praćenje zaraznih bolesti, uključujući i emergentnih i reemergentnih zoonoza, definiran Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (ZZPZB ) i popratnim podzakonskim propisima, a operativno ga planira i provodi mreža zavoda za javno zdravstvo na čelu s epidemiološkom službom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te u suradnji s drugim resorima (sanitarna inspekcija, veterinarska uprava i dr). Na međunarodnoj razini, Hrvatska kao potpisnica Međunarodnih zdravstvenih propisa (International Health Regulation, IHR, 2005) Svjetske zdravstvene organizacije, sudjeluje u IHR sustavu obavještavanja i ranog uzbunjivanja. Također, kao zemlja članica EU, aktivno je uključena u europski sustav ranog uzbunjivanja i odgovora (Early Warning and Response System, EWRS), čiji je temljni dokument Odluka o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju (Decision 1082/2013/EU on serious cross border health threats). Unutar postojećeg sustava praćenja zaraznih bolesti u RH obvezna je, između ostaloga, i prijava : - svake sumnje na oboljenje od Brill-Zinsserove bolesti, kolere, kuge, pjegavca, žute groznice ili virusnih hemoragijskih groznica i SARS-a (čl.16, toč.2, ZZPZB), - svake sumnje na pojavu zarazne bolesti koja predstavlja opasnost prema definiciji WHO (PHEIC, WHO –IHR 2005) ili ECDC (čl. 16, toč. 8, ZZPZB). Također, u RH postoji obveza zdravstvenog nadzora nad osobama koje dolaze iz država u kojima postoji malarija, kolera, virusne hemoragijske groznice ili druge bolesti određenim međunarodnim ugovorom kojeg je RH stranka (čl.27, toč.9, ZZPZB). Rana detekcija emergentnih (poput, primjerice, Zika virusne bolesti, MERS-CoV , Ebola virusne bolesti (EVB)) i reemergentnih zoonoza (npr. malarija, lišmanijaza) temelji se na jasno definiranom „slučaju“ zarazne bolesti koju se želi što ranije detektirati u cilju sprječavanja njenog daljnjeg širenja među stanovništvom na određenom području. Uobičajeno, „ definicija slučaja“ obuhvaća epidemiološke, kliničke i dijagnostičke kriterije. U kontekstu praćenja a sa svrhom rane detekcije emergentnih i reemergentnih zoonoza, zadovoljeni epidemiološki kriteriji su indikacija za stavljanje osobe pod zdravstveni nadzor. Vrsta zdravstvenog nadzora ovisi o prirodi same zoonoze tj. biologiji uzročnika i načinu prijenosa te epidemiološkoj procjeni izloženosti osobe odnosno procjeni rizika zaraze. U slučaju zadovoljenih epidemioloških kriterija izloženosti i kliničkih kriterija, postavlja se sumnja na određenu zoonozu („vjerojatni slučaj“), temeljem koje oboljelu osobu treba odmah dijagnostički obraditi na uzročnika, te obraditi njene kontakte i staviti ih pod zdravstveni nadzor (npr. kod ebole, MERS-CoV) i/ili provesti određene druge mjere (npr. zaštita oboljelog sa malarijom ili ZVB od uboda domicilnih komaraca, provođenje ciljane dezinsekcije okoliša i dr). Uspostava sustava epidemiološkog praćenja određene zoonoze je složen proces koji zahtijeva kritičnu evaluaciju niza pojedinačnih elemenata i procjenu rizika, a kada se jednom uspostavi, on je kontinuirano podložan reevaluaciji sukladno novim spoznajama i promjeni epidemiološke situacije (nacionalno, internacionalno) i po potrebi se prilagođava. Jedan od primjera uspostave sustava epidemiološkog praćenja emergentne zoonoze je aktualna epidemija Zika virusne infekcije kod koje je najveći dio infekcija asimptomatski, još uvijek ima puno nepoznanica o biologiji Zika virusa što, između ostaloga, znatno otežava interpretaciju laboratorijskih rezultata. Drugi primjer uspostave sustava epidemiološkog praćenja emergentne zoonoze je epidemija EVB u zapadnoj Africi, koja je vrlo brzo po izbijanju proglašena Javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značenja. U jeku epidemije EVB, a u nastojanju da se osigura rana detekcija slučaja EVB i tako ograniči njeno međunarodno širenje, uveden je na međunarodnoj razini tzv. „izlazni“ screening tjelesne temperature na aerodromima zemalja zahvaćenih epidemijom. Takva svjesna odluka donesena je unatoč epidemiji SARS-a i pandemiji gripe A/H1N1 kada je došla do izražaja znatna neučinkovitost takvog postupka u prevenciji daljnjeg širenja zarazne bolesti, između ostaloga i zato što čak i najbolji algoritam skrininga tjelesne temperature može previdjeti: - do 20% febrilnih simptomatskih slučajeva EVB, - putnike koji prikrivaju svoju tjelesnu temperaturu (upotreba antipiretika), - dvije trećine asimptomatskih osoba inficiranih virusom ebole koje su još u inkubaciji, S druge strane, postupak može detektirati febrilna stanja povezana s nizom drugih zaraznih bolesti, poput malarije ili gripe, naročito uzimajući u obzir da slučajevi EVB čine izrazito mali udio febrilnih putnika, ako uopće. Analiza američkog CDC pokazala je da je među 36000 pregledanih putnika tijekom izlaznog skrininga, 77 bilo lažno pozitivno, a 1 osoba lažno negativna (osjetljivost 0, 00%, specifičnost 99, 79%). Učinkovitost ovakvog postupka može se povećati istovremenom primjenom zdravstvenog upitnika, koji između ostaloga može identificirati putnike s visokim rizikom koje bi trebalo staviti pod određeni zdravstveni nadzor. Nadalje, kako bi se povećala osjetljivost opisanog postupka, neke država koje imaju direktne letove sa zemljama zahvaćenim epidemijom ebole dodatno su uvele ulazni skrining na svojim aerodromima, čime je omogućeno da se detektiraju onaj manji broj već inficiranih osoba koji bi tijekom leta razvile simptome (naročito na letovima koji traju preko 12 sati). Na temelju spomenutih primjera može se zaključiti da je epidemiološki nadzor nad zoonozama specifičan tj. ovisi o vrsti zoonoze, načinima njegovog prijenosa i intenzitetu proširenosti uzročnika odnosno infekcije (životinje, pojedinačni slučajevi, lokalizirane ili proširene epidemije među ljudima).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA