Pregled bibliografske jedinice broj: 1274767
Utjecaj ograničenja prominentnosti slogova na slijed sastavnica binoma u talijanskome i hrvatskome jeziku
Utjecaj ograničenja prominentnosti slogova na slijed sastavnica binoma u talijanskome i hrvatskome jeziku // Identiteti - Kulture - Jezici, 6 (2020), 64-77 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1274767 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj ograničenja prominentnosti slogova na
slijed
sastavnica binoma u talijanskome i hrvatskome
jeziku
(Impact of the syllable prominence constraints on
the sequence of binomial constituents in the
Italian and Croatian language)
Autori
Budimir, Irina ; Mišetić, Damir
Izvornik
Identiteti - Kulture - Jezici (2303-7423) 6
(2020);
64-77
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
frazemi ; binomi ; prominentnost sloga ; ograničenja ; historijska frazeologija
(phrases ; binomials, syllable prominence ; constraints ; historical phraseology)
Sažetak
Binomi imaju sva svojstva tipična za frazeme. Minimalnu strukturnu granicu binoma uglavnom čine tri riječi: dva jednakovrijedna člana, uglavnom pripadaju istoj vrsti riječi, najčešće povezana veznikom i. Osim izražene idiomatičnosti, obilježava ih ireverzibilnost, točno određen i nepromjenjiv slijed njihovih sastavnica ili barem davanje prednosti jednoj sastavnici u odnosu na drugu sukladno raznim jezičnim kriterijima. Analizirajući slijed sastavnica binoma u duhu optimalnosne teorije postavlja se nekoliko kriterija ograničenja: ograničenja salijentnosti, metrička ograničenja i ograničenja prominentnosti slogova. Na korpusu ekscerpiranih binoma talijanskoga i hrvatskoga jezika u ovom radu izvršena je raščlamba primjenjujući ograničenja prominentnosti slogova na slijed njihovih sastavnica, ako ne djeluju dva prethodna ograničenja. Rezultati istraživanja pokazali su da su navedena ograničenja primjenjiva, ali postoje određene iznimke u obama jezicima. Prepoznaje se i hijerarhija u ograničenjima prominentnosti slogova što je u ovom radu i oprimjereno. Navode se iznimke u obama jezicima, a one su najviše uvjetovane ograničenjem salijentnosti koje opet ima svoje zakonitosti i odstupanja i stoga se upozorava na važnost izučavanja binoma u dijakronijskome smislu i drugih istraživanja kao primjerice utjecaja jezičnih saveza na njihovo ustrojstvo i linearni slijed sastavnica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne humanističke znanosti, Kroatologija
