Pregled bibliografske jedinice broj: 1274611
Clostridium difficile - učestali uzročnik infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi
Clostridium difficile - učestali uzročnik infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi // CROCMID 2016
Poreč, Hrvatska, 2016. str. 127-128 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1274611 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Clostridium difficile - učestali uzročnik infekcija
povezanih sa zdravstvenom skrbi
(C. difficile - a frequent causative agent of HCAI)
Autori
Zember, Sanja ; Bilić, Blanša ; Kolaric-Sviben, Gordana ; Dukarić, Slađana ; Dulibić, Patricija ; Vuljak, Snježana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
CROCMID 2016
Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 20.10.2016. - 23.10.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Clostridium difficile ; infekcije
(Clostridium difficile ; infection)
Sažetak
Cilj retrospektivnog opservacijskog istraživanja provedenog u OB Varaždin, OB Šibenik i OB "Dr.Tomislav Bardek" Koprivnica bio je usporediti incidenciju Clostridium difficile infekcije (CDI) u ovisnosti o potrošnji antibiotika u navedenim ustanovama kao i definirati rizične čimbenike za nastanak CDI. U studiju su uključeni svi hospitalizirani pacijenti s dijarealnim sindromom u periodu od 1.1.2016-30.6.2016.godine. U svrhu detekcije CD antigena u stolici primijenjen je GDH test u sve tri ustanove, a pozitivni uzorci su testirani NAAT testom u OB Varaždin i OB Šibenik, dok je u OB Koprivnica korištena ELFA za dokaz toksina A i B. U opserviranom periodu, od ukupno 26067 hospitaliziranih pacijenata, njih 128 je imalo dokazanu CDI, a 81(63%) je bilo ženskog spola. Prosjek bolesničko-opskrbnih dana (BOD) prije pojave CDI bio je 16 dana.(Varaždin 19, 69 ; Šibenik 16, 9 ; Koprivnica 13, 32). Stopa incidencije CDI/1000 BOD u OB Varaždin je bila 3, 2, u OB Šibenik 7, 7, a u OB Koprivnica 5, 5. Osim starije životne dobi, s medijanom od 73 godine, čimbenik rizika za razvoj CDI definirana je prethodna politerapija antibioticima (Varaždin 31(72%), Šibenik 37(86%), Koprivnica 18(42%) te upotreba inhibitora protonske pumpe (Varaždin 23(54%) ; Šibenik 28(65%) ; Koprivnica 17(39%). Potrošnja najčešće propisivanih antibiotika, izražena u stopama DDD/1000 BOD, u OB Varaždin iznosi 344, u OB Šibenik 761, a u OB Koprivnica 500. Monoterapija metronidazolom je prvi terapijski izbor u sve tri ustanove, no kombinacija metronidazola i vankomicina kao i monoterapija vankomicinom se učestalije primjenjuje u OB Varaždin. Recidiv CDI zabilježen je kod 16% slučaja u OB Varaždin, 18% u OB Šibenik, a 4% u OB Koprivnica. Smrtnost koja se povezuje s CDI u OB Varaždin iznosi 7, 1%, u OB Šibenik 6, 9%, u OB Koprivnica 6, 9%. Zaključak: Najviša stopa incidencije CDI je u OB Šibenik gdje je i najviša stopa potrošnje najčešće propisivanih antibiotika, a razlike u odabiru terapije koreliraju s težinom CDI definiranom McCabe skorom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
