Naslov
Biomarkeri za Alzheimerovu bolest iz cerebrospinalnog likvora i plazme
(CSF and plasma biomarkers for Alzheimer’s disease)

Autori
Šimić, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
8. Hrvatski kongres "Dileme u neurologiji" / Poljaković, Z. ; Bilić, E. - Zagreb : Concorda, 2023, 7-7

Skup
8. Hrvatski kongres "Dileme u neurologiji" i 5. Hrvatski kongres intenzivne neurologije

Mjesto i datum
Bol, Hrvatska, 10.05.2023. - 13.05.2023

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Alzheimerova bolest ; biomarkeri ; cerebrospinalna tekućina ; krv ; monoklonska protutijela na oligomere amiloida-beta ; monoklonska protutijela na protofibrile amiloida-beta ; mozgovni egzosomi ; protusmisleni oligonukleotidi za MAPT gen
(Alzheimer's disease ; biomarkers ; cerebrospinal fluid ; blood ; monclonal antibodies against amyloid-beta oligomers ; monoclonal antibodies against protofibrils of amyloid-beta ; brain exosomes ; antisense oligonucleotides for MAPT gene)

Sažetak
U predavanju je dan opis upotrebe dosadašnjih bioloških biljega za pomoć u donošenju što ranije i pouzdanije dijagnoze Alzheimerove bolesti, kao i neka predviđanja povezana s razvojem ovog područja u bližoj budućnosti. Naglašeno je da se multimodalnom uporabom bioloških biljega u skoroj budućnosti treba ići prema sve ranijem donošenju dijagnoze bolesti u presimptomatskom stadiju radi što brže i potencijalno uspješnije intervencije u patološki proces koji traje 15 (za neurofibrilarnu degeneraciju) do 20 (za nakupljanje difuznih i fibrilarnih depozita amiloida) godina prije nastupa kliničkih simptoma bolesti. Budući da je za najpouzdanije biomarkere koji se trenutno koriste za donošenje dijagnoze Alzheimerove bolesti potreban invazivni postupak lumbalne punkcije (sržni biomarkeri u cerebrospinalnoj tekućini), odnosno skupa i slabo dostupna oprema (FDG-PET), naglasak trenutnih istraživanja najviše ide u smjeru pronalaženja krvnih bioloških biljega koji bi bili manje invazivni i dostupni. Ovo je teško dosežan cilj, budući da svi potencijalni spojevi koji iz mozga dođu u krv najprije unutarnjom jugularnom i gornjom šupljom venom dođu u srce, zatim idu iz desnog srca u mali plućni optok, pa iz lijevog srca u sistemsku cirkulaciju i tek ih onda povratkom iz tkiva odrađujemo iz izuzete krvi iz kubitalne vene, što znači da su ti potencijalni biomarkeri već donekle razrjeđeni, razgrađeni i metabolizirani. Osim toga, budući da većina biomarkera koji se trenutno koriste u ranoj dijagnostici Alzheimerove bolesti svoj maksimum dostižu otprilike u vrijeme prijelaza prodromalnog u klinički stadij bolesti, buduća istraživanja trebala bi se temeljiti na određivanju prve značajne promjene koncentracije bioloških biljega u odnosu na normalne vrijednosti, a ne na upotrebi vrijednosti razine biomarkera u točki infleksije (točka u kojoj je promjena u odnosu na normalne vrijednosti najveća). Također su opisani i dosadašnji kontradiktorni rezultati analize mozgovnih egzosoma u dijagnostici Alzheimerove bolesti, kao i neki prijedlozi kako bi se dijagnostika pomoću mozgovnih egzosoma u plazmi u skoro vrijeme mogla poboljšati. Na kraju je dan i kratki osvrt na trenutno stanje, te pozitivne i negativne aspekte postojećih i očekivanih budućih terapijskih mogućnosti liječenja pomoću monoklonskih protutijela na amiloid-beta (aducanumab, lekanemab, donanemab) i protusmislenih oligonukleotida (MAPT-Rx) koji smanjuju izraženost tau proteina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Psihologija, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti), Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)

POVEZANOST RADA