Naslov
Epilepsija i kognitivni razvoj u dječjoj dobi
(Epilepsy and cognitive development in childhood)

Autori
Delin, Sanja ; Đuranović Vlasta ; Prpić, Igor ; Vlašić Cicvarić, Inge

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
23. dani psihologije u Zadru, Knjiga sažetaka / Tucak Junaković, Ivana ; Macuka, Ivana ; Tokić, Andrea - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2022, 198-198

ISBN
978-953-331-382-5

Skup
23. dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 26.05.2022. - 28.05.2022

Vrsta sudjelovanja
Radionica

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Epilepsija ; Kognitivne sposobnosti ; Psihološka prilagodba
(Epilepsy ; Cognitive abilities ; Psychological adjustment)

Sažetak
Epilepsija je bolest mozga obilježena ponavljajućim, neprovociranim epileptičkim napadajima uzrokovanim paroksizmalnom aktivnošću moždanih stanica. Navedeno obuhvaća skup poremećaja koji su različitih uzroka, simptoma, tijeka i prognoze kao i ishoda. Pojavnost epilepsije je oko 2 % u općoj populaciji, a u tri četvrtine oboljelih pojava epilepsije događa se prije dvadesete godine. Najčešća je neurološka bolest u dječjoj dobi. Ovi heterogeni poremećaji uključuju kliničke sindrome, obilježene različitim tipovima napadaja i različitom podliježećom etiologijom, koji zadovoljavaju različite dijagnostičke kriterije, zahtijevaju različite strategije liječenja i pokazuju različite dugoročne ishode. U osoba oboljelih od epilepsije dosljedno se pokazuje povećan rizik za široki raspon emocionalnih i ponašajnih problema. Stoga je izvjesno da pored prisutnosti kronične bolesti postoje i drugi dodatni čimbenici koji utječu na prilagodbu osoba s epilepsijom i njihovo psihosocijalno funkcioniranje. Kognitivna oštećenja i poremećaji ponašanja mogući su komorbiditeti epilepsije, za koje se ističe da mogu imati veće nepovoljne posljedice na kvalitetu života od bolesti. Kognitivni poremećaji mogu prethoditi pojavi prvog napadaja, kao i pokazati se pa i progredirati tijekom trajanja bolesti. Oni mogu biti kronični, prvenstveno proizašli iz temeljne etiologije epilepsije, kao i dinamički pod utjecajem ponavljajućih napadaja, epileptiformnih abnormalnosti i učinaka antikonvulzivnih lijekova. Štoviše, dinamički kognitivni deficiti mogu postati trajni, kada negativni utjecaj prolaznih promjena nije bilo moguće ublažiti ili ako se dinamičke promjene događaju tijekom kritičnih razdoblja razvoja. Područja kognicije u kojim se često nalaze specifične teškoće uz epilepsiju su pažnja i pamćenje. Upravo teškoće u području pažnje i pamćenja povezuju se s teškoćama u obrazovanju koje češće doživljavaju djeca s epilepsijom u usporedbi sa zdravim vršnjacima. Kognitivne deterioracije različitog stupnja, gotovo uvijek se događaju u specifičnim epileptičkim sindromima poput stečene epileptičke afazije (sindrom Landau Kleffner) i epileptičke encefalopatije s kontinuiranim šiljak-valom tijekom spavanja. Najteža se oštećenja kognitivnih sposobnosti najčešće nalaze kod osoba s epilepsijom koja je započela u ranom djetinjstvu, osobito u bolesnika s epileptičkim encefalopatijama. Kognitivne sposobnosti uključene su u svaki aspekt života, pa se deficiti u kognitivnom funkcioniranju nepovoljno odražavaju na kvalitetu života. Živjeti s epilepsijom kao kroničnom bolešću podrazumijeva i suočavati se sa širokim opsegom sekundarnih psihosocijalnih stresora koji uključuju i stigmu ove bolesti i na koje se je teško adaptirati. Psihološka prilagodba je funkcija kognitivnih sposobnosti, emocija i ponašanja te socijalne podrške od obitelji, škole, vršnjaka uz istaknutu važnost podrške stručnjaka. Stoga je unaprjeđivanje znanja stručnjaka koji u svom području djelovanja susreću oboljele od epilepsije imperativ usmjeren poboljšanju kvalitete života ove vulnerabilne skupine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA