Pregled bibliografske jedinice broj: 1273689
(Post)socijalizam i tranzicijski Drugi
(Post)socijalizam i tranzicijski Drugi // Radionica: Misliti jugoslovanski socijalizem tri desetletja kasneje
Ljubljana, Slovenija, 2017. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1273689 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
(Post)socijalizam i tranzicijski Drugi
((Post)socialism and transitional Others)
Autori
Koroman, Boris
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Radionica: Misliti jugoslovanski socijalizem tri desetletja kasneje
Mjesto i datum
Ljubljana, Slovenija, 15.06.2017. - 16.06.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
postsocijalizam, tranzicija, hrvatska književnost
(postsocialism, social transition, croatian literature)
Sažetak
Kroz primjere iz istraživanja suvremene hrvatske romaneskne produkcije u izlaganju ću se osvrnuti na literarne predodžbe tzv. endogenog tranzicijskog Drugog, identitetskog parnjaka „građanskim“ srednjeklasnim pripovjedačima i fokalizatorima koji dominiraju u navedenom književnom polju. Nadovezujući se na istraživanja o toj književnoj predodžbi u devedesetim godinama 20. st., uz dodatne različite primjere iz filmske produkcije i popularne kulture postjugoslavenskog kulturnog polja, namjera je polemički prikazati da odsutnost aktivnog prepoznavanja endogenog tranzicijskog Drugog u proizvodnji kulture, ili pak njegove artikulacije kroz različite oblike egzotizacija (Petrović), koincidira sa „slijepom pjegom“ tranzicije koja je u posljednjih nekoliko godina otvorila u stvarnosti politički prostor koji su uspjele ispuniti različite verzije populizma ili antisistemskih političkih pokreta. S tim u vezi otvara se i više pitanja za moguću raspravu: u kojoj su mjeri ovi procesi lokalni, a koliko se nadovezuju na različite oblike globalnih „kriza“ (ekonomskih, političkih, sistemskih, demokratskih i sl.), delegitimacije i infantilizacije političkih subjekata (Buden) ili je u ovoj analogiji riječ samo o „kulturnim logikama kasnog kapitalizma“ (Jameson). Nadalje, u kojoj su mjeri one povezane s istovremeno širokim Zapadnim (npr. Habermas) i specifično jugoslavenskim iskustvima moderniteta u najširem smislu. Specifičnije, kakav je bio odnos prema predmodernitetnim ili ne-modernitetnim identitetskim artikulacijama u razdoblju jugoslavenskog socijalizma i, još važnije, može li se iz toga iskustva i tih političkih praksi prepoznavati potencijalni obrazac „neuspjeha“, da li konkretnih politika poput samoupravljanja, da li uopće procesa moderniteta (Bauman, Beck, Harvey) te je li iz tog kompleksa znanja moguće pronalaziti polazišta za alternativne politike u sadašnjosti. Konačno, glavna teza je da se iz polu-perifernog (Moretti) i policentričnog iskustva jugoslavenskog socijalizma mogu razaznavati ne samo teme ili specifična iskustva izazovna za istraživače, već da bi iz tog polja bilo korisno otvoriti i rasprave o mogućim komplementarnim metodološkim potezima u humanističkim istraživanjima, poput, ili analogno, „subalternim“ pozicijama postkolonijalne teorije (Spivak).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija