Naslov
Optimiranje izolacije slobodne cirkulirajuće DNA u bolesnica oboljelih od raka dojke
(Optimization of isolation of circulating cell-free DNA in breast cancer)

Autori
Morožin, Teo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet (Zavod za biokemiju i molekularnu biologiju)

Mjesto
Zagreb

Datum
11.07

Godina
2017

Stranica
38

Mentor
Šupraha-Goreta, Sandra

Ključne riječi
rak dojke ; slobodna cirkulirajuća DNA ; biomarker ; optimiranje
(breast cancer ; circulating cell-free DNA ; biomarker ; optimization)

Sažetak
Rak dojke najčešći je maligni tumor te prvi po mortalitetu od raka u žena u Hrvatskoj. Po svojoj molekularnoj osnovi, postoji 5 podtipova raka dojke: luminalni tip A, luminalni tip B, bazalni tip, HER2 pozitivan i normalni tip. Ovi tipovi se međusobno razlikuju prema prisutnosti i zastupljenosti pojedinih vrsta receptora, a njihovo određivanje je bitno za definiranje terapije te procjenu ishoda liječenja. Trenutne metode koje se koriste pri dijagnostici raka dojke su: citološka dijagnostika, patohistološka dijagnostika, radiološka dijagnostika, magnetska rezonancija dojki, biopsija sentinelnog limfnog čvora. Slobodna cirkulirajuća DNA obuhvaća fragmente nukleinskih kiselina koji cirkuliraju plazmom, serumom ili nekom drugom tjelesnom tekućinom izvan stanice te se uglavnom radi o fragmentima dvolančane DNA veličine do 200 baznih parova. Različita istraživanja su pokazala kako je razina slobodne cirkulirajuće DNA povišena u različitim malignim stanjima pa tako i u raku dojke. Međutim i dalje postoje prepreke za njenu upotrebu kao novog biomarkera u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Cilj ovog istraživanja bio je pridonijeti optimiranju metode izolacije slobodne cirkulirajuće DNA u raku dojke. U tu svrhu su korištene različite metode tj. kolone za izolaciju slobodne cirkulirajuće DNA. Istraživanje je pokazalo kako je za izolaciju slobodne cirkulirajuće DNA potrebna upotreba specifičnih kolona kako bi izolacija bila provedena bez tragova genomske DNA koji ometaju detekciju i kvantifikaciju. Također potrebno je oprezno rukovanje s uzorcima, bez opetovanih odmarzavanja i zamrzavanja, s obzirom na to da je slobodna cirkulirajuća DNA manje stabilna od genomske DNA. Nadalje pri usporedbi s kontrolnim uzorcima zdravih dobrovoljaca potreban je njihov pažljiv odabir te dobra diferencijalna dijagnostika jer razina slobodna cirkulirajuća DNA može biti povišena i pri određenim fiziološkim stanjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA