Pregled bibliografske jedinice broj: 1273158
Turcizmi u seoskom govoru Slavonije
Turcizmi u seoskom govoru Slavonije // Migracijske i etničke teme, 19/I (2003), 17-27 (recenziran, članak, stručni)
CROSBI ID: 1273158 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Turcizmi u seoskom govoru Slavonije
(Turkish loanwords in the rural idioms of Slavonia)
Autori
Andrić, Marta
Izvornik
Migracijske i etničke teme (1333-2546) 19/I
(2003);
17-27
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
turcizmi ; seoski govor ; Slavonija
(Turkish loanwords ; rural idioms ; Slavonia)
Sažetak
Članak ukazuje na udio turcizama u seoskom govoru Slavonije. U literaturi koja opisuje tursko- orijentalni sloj u tradicijskoj kulturi s prostora bivše Jugoslavije najčešće se govori o stanovništvu islamske vjeroispovijesti, dok Slavonija kao „netipično“ područje ostaje izvan okvira interesa. Zbog toga pristupnica svoj članak posvećuje leksiku turskog podrijetla u seoskome govoru Slavonije. Analizom distribucije i značenja turcizama ona nastoji dokučiti na koje su segmente ruralnoga života slavonskih seljaka utjecali način života i kultura „Turaka“ (zapravo balkanskih muslimana) koji su se nakon zauzeća Slavonije naselili u Slavoniju. Pristupnica zaključuje da se turcizmi u Slavoniji uglavnom odnose na „predmetnu“ svakodnevicu te da su stoga u inventaru tih posuđenica najzastupljenije imenice. Zanimljivo je njezino zapažanje „da usvajanje novog, stranog termina ili oznake nije uvijek značilo i preuzimanje označenog, ali je sigurno nastalo kao rezultat međukulturnih dodira i utjecaja“. Važno je napomenuti da Marta Andrić analizu turcizama u seoskom govoru Slavonije temelji na vrijednim monografskim opisima sela Otok (kod Vinkovaca) Josipa Lovretića i Varoš (kod Sl. Broda) Luke Lukića. Autorica članka ističe da je popisom turcizama zabilježenih kod Lovretića i Lukića tek dijelom razotkriven sloj turcizama koji živi u slavonskom leksiku te da se još i danas u seoskom govoru može čuti dosta tih posuđenica unatoč tome što brzo padaju u zaborav zbog smjene generacija, promjena u načinu života i, samim time, nestanka uporabnih predmeta koje ti turcizmi imenuju. Rad završava zapažanjem da bi i etnografski opisi morali dobiti važno mjesto u opširnim, temeljitim i sustavnim istraživanjima slavonskih turcizama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija