Pregled bibliografske jedinice broj: 1272662
Depresija u djece i adolescenata - izazovi i terapijske mogućnosti
Depresija u djece i adolescenata - izazovi i terapijske mogućnosti, 2022., diplomski rad, diplomski, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1272662 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Depresija u djece i adolescenata - izazovi i
terapijske mogućnosti
(Depression in children and adolescents - challenges
and therapeutic possibilities)
Autori
Andrišek, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
20.09
Godina
2022
Stranica
53
Mentor
Bach-Rojecky, Lidija
Ključne riječi
depresija, adolescenti, djeca, teorije o razvoju depresije, dijagnostika, epidemiologija, psihoterapija, farmakoterapija
(depression, adolescents, children, depression theories, diagnostics, epidemiology, psychotherapy, pharmacotherapy)
Sažetak
Depresija je vrlo čest mentalni poremećaj koji pogađa čitavu svjetsku populaciju, javlja se u približno 5-6% odraslih osoba, a zabrinjavajuća činjenica jest da se javlja i u 2% dječje populacije te 4-8% adolescenata. Cilj ovog diplomskog rada jest ukazati na ozbiljan društveni problem te na važnost ranog kognitivno- bihevioralnog psihoterapijskog i farmakoterapijskog pristupa oboljelima. Prilikom dijagnosticiranja depresije važno je razlikovati kliničko depresivno stanje od normalne tuge i promjena raspoloženja. Nastanak i razvoj depresije nastoji se objasniti različitim biološkim hipotezama, kao što su genska predispozicija, smanjena količina ili funkcija monoamina u središnjem živčanom sustavu, smanjene razine glutamata i neurotrofnog čimbenika moždanog podrijetla, stanje upale, hormonalni poremećaji, dok s druge strane postoje razne psihosocijalne teorije poput psihodinamske, bihevioralne, kognitivne te humanističkog pristupa razvoju depresije. Početno liječenje depresije, posebice blažeg oblika, u djece i adolescenata čini psihoedukacija uz praćenje stanja pacijenta 6-8 tjedana prije samog liječenja antidepresivima ili psihoterapije. U slučaju blage depresije, aktivna podrška i praćenje obiteljskih liječnika pokazala se kao važna terapijska strategija, a između ostalog uključuje zakazivanje čestih kontrolnih posjeta. U slučaju umjerene do teške depresije, uvodi se farmakoterapija i/ili psihoterapija. Prvu liniju antidepresiva za primjenu kod djece i adolescenata predstavljaju selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, odnosno fluoksetin koji je jedini odobren od strane regulatornih agencija za lijekove, dok je escitalopram odobren za primjenu u pedijatrijskoj populaciji starijoj od 12 godina. Farmakokinetika lijekova zbog fizioloških posebnosti u dječjoj dobi je drugačija, što podrazumijeva prilagodbu doze i intervala doziranja. Liječenje antidepresivima treba nastaviti i nakon povlačenja simptoma u razdoblju od 6 do 12 mjeseci. Elektrokonvulzivna terapija primjenjuje se kod teškog oblika depresije sa ili bez psihotičnih simptoma, i to nakon slabog ili nikakvog odgovora na farmakoterapiju u kombinaciji sa psihoterapijom. Depresija, čija prevalencija u dječjoj i adolescentskoj dobi kontinuirano raste, predstavlja sve veći problem, kako oboljelima i njihovim skrbnicima, tako i svim dionicima uključenima u odgoj i pružanje skrbi toj najosjetljivijom populaciji. Poseban izazov predstavlja terapija, gdje nedostaje jasnih smjernica, što ukazuje na nužnost dobro dizajniranih kliničkih studija kako bi se osigurala dugoročno učinnkoviti i sigurni terapijski pristupi temeljeni na dokazima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Farmacija, Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
Profili:
Lidija Bach Rojecky
(mentor)