Naslov
Farmakološki profil lijekova u terapiji sindroma iritabilnog crijeva
(Pharmacological profile of drugs in the therapy of irritable bowel syndrome)

Autori
Herek, Sara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
25.05

Godina
2022

Stranica
65

Mentor
Bach-Rojecky, Lidija

Ključne riječi
sindrom iritabilnog crijeva, Rome kriteriji, farmakološko liječenje, nefarmakološka terapija
(irritable bowel syndrome, rome criteria, pharmacologic treatment, non-pharmacologic therapy)

Sažetak
Sindrom iritabilnog crijeva (engl. irritable bowel syndrome, IBS) najčešći je funkcionalni poremećaj crijeva koji zahvaća 11 % svjetske populacije. Kompleksni poremećaj rezultat je složenog međudjelovanja različitih patofizioloških mehanizama koji uključuju poremećaj u komunikaciji središnjeg i mijenteričkog živčanog sustava, poremećaj u sastavu i funkciji crijevne mikrobiote, visceralnu preosjetljivost i poremećaj motiliteta. IBS se prema kliničkoj slici dijeli u podskupine: IBS s dominantnom dijarejom, IBS s dominantnom konstipacijom i miješani oblik IBS-a. Liječenje IBS-a zahtjevan je proces zbog složene patofiziologije u kojem ne postoji jedan uzrok koji bi bio glavna meta liječenja. Promjenjiva priroda bolesti otežava praćenje liječenja i učinkovitosti primijenjenih metoda i lijekova. Terapija IBS-a trebala bi uključivati i nefarmakološke i farmakološke mjere, od kojih je farmakološka terapija u fokusu ovog rada. U farmakološkoj terapiji najvažnije mjesto zauzimaju laksativi i antidijaroici kao prva linija liječenja, zatim spazmolitici, lijekovi s djelovanjem na serotoninski sustav, antibiotici i antidepresivi u težim oblicima bolesti. Pristup liječenju bolesnika s IBS-om mora biti individualan koliko je to moguće. Izbor lijekova, doza i trajanje liječenja moraju se prilagoditi svakom pacijentu. Pregled najvažnijih karakteristika lijekova ukazuje da većina imaju povoljan farmakološki i sigurnosni profil, pogotovo lijekovi novije generacije. Najnoviji lijekovi su dalje usmjereni na nove mete uz poboljšanje farmakokinetskog i sigurnosnog profila u odnosu na starije lijekove. Korištenje antidepresiva u liječenju IBS-a zahtjeva poseban oprez i praćenje, jer su to lijekovi s najviše nuspojava, uz odgođeni terapijski učinak. Većina lijekova iz ostalih skupina svoje djelovanje ispoljava izravno u crijevima i ima minimalne sistemske nuspojave. Važno je naglasiti da su lijekovi koji se koriste u terapiji IBS-a vrlo raznoliki, djeluju različitim mehanizmima, ali dijele većinu nuspojava. Nuspojave su uglavnom vezane za GI trakt, a uključuju nadutost, mučninu, povraćanje, abdominalnu bol. Uloga farmaceuta iznimno je važna u povećanju kvalitete života pacijenata koji boluju od IBS-a. Klinički farmaceut kroz edukacije o bolesti, lijekovima, provođenju terapije i prilagodbi životnog stila može značajno povećati adherenciju na terapiju i utjecati na postizanje željenih ishoda liječenja. Ljekarnik ima važnu ulogu u praćenju pacijenta i prikladnom savjetovanju ovisno o tijeku bolesti te odabiru lijekova u bezreceptnom režimu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA