Pregled bibliografske jedinice broj: 1272556
Utjecaj spolnih hormona na razvoj mentalnih poremećaja kod žena
Utjecaj spolnih hormona na razvoj mentalnih poremećaja kod žena, 2022., diplomski rad, diplomski, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1272556 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj spolnih hormona na razvoj mentalnih
poremećaja kod žena
(The influence of sex hormones on the development of
mental disorders in women)
Autori
Ivanković, Andrea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
27.06
Godina
2022
Stranica
40
Mentor
Bach-Rojecky, Lidija
Ključne riječi
Spolni hormoni, estrogen, progesteron, mentalni poremećaj
(Sex hormones, estrogen, progesterone, mental disorder)
Sažetak
Spolni hormoni imaju značajni utjecaj na sveopće fizičko i psihičko stanje žene. Kroz cijeli reproduktivni život, počevši od menarhe pa do ulaska u menopauzu, žene osjećaju intenzivne promjene koncentracija progesterona i estrogena. Dobro opisani učinci na periferne ciljne organe praćeni su i djelovanjem hormona unutar središnjeg živčanog sustava gdje reguliraju različite procese. Spolni hormoni utječu na prilagodbu mozga tijekom bitnih hormonskih tranzicija, npr. tijekom trudnoće ili menopauze, ali i na mjesečnoj bazi uobičajenim fluktuacijama tijekom menstruacijskog ciklusa. Primjerice, tada su strukturalne promjene najočitije u hipokampusu, amigdali, ali i temporalnim i parijetalnim regijama mozga u obliku promjena volumena sive tvari. Osim strukturalnih, funkcionalne promjene uključuju utjecaj na različite neurotransmitorske sustave, posebice monoaminske. To se povezuje s određenim rizikom za nastanak mentalnih poremećaja. Estrogen se ističe svojim neuroprotektivnim djelovanjem, uz povoljne učinke na podizanje razine serotonina i dopamina. Nagli pad razina estrogena povezuje se s poremećajima raspoloženja i smanjenjem kognitivnih sposobnosti u postmenopauzi. Progesteron također ima modulatorne uloge u središnjem živčanom sustavu, preko svog aktivnog metabolita alopregnanolona koji pozitivnom modulacijom GABA-A receptora ispoljava pozitivno djelovanje na regulaciju raspoloženja. Nagli pad koncentracija progesterona, odnosno alopregnanolona u posljednoj fazi lutealnog perioda pokazuje korelaciju s intenziviranjem negativnih simptoma raspoloženja kod žena s PMS-om ili PMDD-om. Egzogeni hormoni, poput kombinacija estrogena i progestina koje se koriste u svrhu kontracepcije ili za smanjenje simptoma menopauze pokazuju različite učinke na mentalno zdravlje i ponašanje žena. Dok je u adolescenata primjena hormonskih pripravaka povezana s povećanim rizikom od depresije, kod žena u menopauzi primjena kombiniranih hormona povezana je s pozitivnim djelovanjem na raspoloženje i kognitivne funkcije, premda su rezultati kontradiktorni. Iako promjene spolnih hormona tijekom menstruacijskog ciklusa utječu na funkcioniranje različitih organskih sustava, njihov doprinos uglavnom je zanemaren prilikom psihofarmakološke terapije, velikim dijelom i zbog nedostatka podataka i jasnih smjernica temeljenih na dokazima. Za sada je najviše podataka prikupljeno o povezanosti fluktuacija spolnih hormona i primjene selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina i benzodiazepina. Daljnja istraživanja nužna su za kvalitetniju terapiju prilagođenu svakoj pacijentici, a uzevši u obzir i njezin hormonalni status, kada je to primjenjivo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Farmacija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
Profili:
Lidija Bach Rojecky
(mentor)