Pregled bibliografske jedinice broj: 1272379
Ekološke karakteristike kultura kratke ophodnje
Ekološke karakteristike kultura kratke ophodnje, 2021., diplomski rad, diplomski, Agronomski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1272379 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekološke karakteristike kultura kratke ophodnje
(Ecological characteristics of short rotation crops)
Autori
Marić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Agronomski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
27.08
Godina
2021
Stranica
32
Mentor
Vitasović Kosić, Ivana
Ključne riječi
biomasa, kulture kratke ophodnje, utjecaj na okoliš, Populus spp., Salix spp.
(biomass, short rotation crops, environmental impacts, Populus spp., Salix spp.)
Sažetak
Brojni globalni problemi u pogledu energetike i klime doveli su do toga da se počelo intenzivno tragati za drugim rješenjima. Sve veća potrošnja fosilnih goriva dovela je do njihovog iscrpljivanja, ali i do opasnih posljedica za okoliš i klimu. Jedno od rješenja za novonastalu situaciju predstavljaju brzorastući energetski nasadi odnosno kulture kratke ophodnje (KKO)- većinom drvenaste kulture (topola (Populus spp.), vrba (Salix spp.), crna joha (Alnus glutinosa), breza (Betula pendula), grab (Carpinus betulus), kesten (Castanea spp.) i jasen (Fraxinus spp.). Primarna uloga ovih nasada je iskorištenje njihove biomase za proizvodnju energije. Osim što predstavljaju jedini izvor energije koji čovjek sam može proizvesti, ovakav izvor energije je i obnovljiv, ukoliko je uzgoj ekološki i racionalno isplaniran. Glavna odlika kojom se razlikuju od fosilnih goriva je zatvoreni ciklus CO2. Izgaranjem fosilnih goriva i biomase se on otpušta, no proizvodnjom biomase na plantažama biljke ga ponovno akumuliraju u svoju biomasu i tlo. Fosilna goriva jednom kada se iskoriste, novonastali CO2 ostaje u atmosferi te djeluje kao staklenički plin, a za njihov ponovni nastanak pod površinom zemlje trebat će puno godina. Ukoliko se na plantažama ne primjenjuju zaštitna sredstva i mineralna gnojiva imaju pozitivan učinak na bioraznolikost i kvalitetu zraka, vode i tla, a u RH se ovom odlukom ostvaruju i prava na izravna i zelena plaćanja. Uzgoj na hrvatskom području započeo je još 60-tih godina 20. stoljeća, a u međuvremenu su provedena mnoga istraživanja. Njihovi rezultati su pokazali da potencijal postoji no nije prepoznat i iskorišten. Većom angažiranosti Vlade i Zakonodavstva te educiranosti zemljoposjednika ovakva bi se situacija mogla promijeniti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija), Interdisciplinarne biotehničke znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb