Pregled bibliografske jedinice broj: 1271993
Masena zastupljenost hrskavičnjača u ribarskom ulovu na području ribolovne podzone G5, Istočni Jadran
Masena zastupljenost hrskavičnjača u ribarskom ulovu na području ribolovne podzone G5, Istočni Jadran // Proceedings / Cavatović Stanko, K (ur.).
Zagreb: Academic Press, 2023. str. 276-282 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1271993 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Masena zastupljenost hrskavičnjača u ribarskom
ulovu na području ribolovne podzone G5, Istočni
Jadran
(Weight representation of cartilaginous species in
the catch in the fishing subzone G5 area, Eastern
Adriatic)
Autori
Radočaj, Tena ; Ivesa, Neven ; Barić, Oliver ; Špelić, Ivan ; Jug - Dujaković, Jurica ; Gavrilović, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Proceedings
/ Cavatović Stanko, K - Zagreb : Academic Press, 2023, 276-282
Skup
58 Croatian and 18 International Symposium of Agriculture
Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 11.02.2023. - 17.02.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Jadrnsko more ; hrskavičnjače ; osjetljive vrste ; ribolovni alati
(Adriatic Sea ; cartilaginous fishes ; vulnerable species ; fishing gears)
Sažetak
Hrskavičnjače se smatraju najugroženijom skupinom morskih riba na Mediteranu te je cilj ovog rada bio istražiti njihovu masenu zastupljenost u ribolovnom ulovu različitih ribarskih alata na području ribolovne podzone G5. Uzorci su prikupljani tijekom studenog 2020. te siječnja, ožujka, svibnja, lipnja i studenog 2021. godine. U ukupnom ulovu svih ribolovnih alata koji je iznosio 1684, 5 kg identificirano je 90 vrsta morskih organzima (koštunjače, hrskavičnjače, glavonošci i rakovi), pri čemu je masena zastupljenost hrskavičnjača bila 12%. U ovisnosti o ribolovnom alatu, maseni udio ove skupine varirao je od 5 do 53%. Najveću masenu zastupljenost u ukupnom ulovu svim ribolovnim alatima imali su pas mekuš, Mustelus mustelus (Linnaeus, 1758), mačka mrkulja, Scyliorhinus stellaris (Linnaeus, 1758) te pas mekuš pjegavi, Mustelus punctulatus (Risso, 1827). Utvrđene su ukupno četiri jedinke osjetljivih vrsta hrskavičnjača čiji je maseni udio iznosio 1, 1% ukupnog ulova: jedna žutuga dračorepa, Bathytoshia centroura (Mitchill, 1815), jedna žutuga, Dasyatis pastinaca (Linnaeus, 1758) te dva goluba ćukana, Aetomilaeus bovinus (Geoffroy Saint- Hilaire, 1817). S obzirom da je ovo istraživanje provedeno na ograničenom području jedne podribolovne zone, potrebno je istražiti i druga ribolovna područja u Jadranu kako bi se dobile potpunije informacije o prisutnosti hrskavičnjača, posebno osjetljivih vrsta, u ribarskom ulovu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Profili:
Jurica Jug-Dujaković
(autor)
Oliver Barić
(autor)
Ivan Špelić
(autor)
Tena Radočaj
(autor)
Ana Gavrilović
(autor)
Neven Iveša
(autor)