Naslov
Kapitalizam i mentalne bolesti
(Capitalism and Mental Illnesses)

Autori
Vržina, Jan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Mjesto
Zagreb

Datum
27.03

Godina
2023

Stranica
57

Mentor
Čakardić, Ankica

Ključne riječi
mentalne bolesti, kapitalizam, neoliberalizam, politički marksizam, hegemonija, anti-psihijatrija, bio-moć, psihologija
(mental illness, capitalism, neoliberalism, political marxism, hegemony, anti-psychiatry, bio-power, psychology)

Sažetak
Tema je mentalnog zdravlja danas diskutirana više nego ikad, a posljedice su COVID pandemije uvrstile u javni vokabular termin “epidemije mentalnih bolesti”. Cilj ovog rada povezati je trenutnu globalno dominantu paradigmu neoliberalnog kapitalizma s tom epidemijom. U prvom se poglavlju u svezu dovode podaci o rasprostranjenosti, rastu i demografiji mentalnih bolesti iz socijalnoj filozofiji srodnih znanosti sa socio-ekonomskim načelima na kojima kapitalizam, napose u današnjem neoliberalnom obliku, počiva. Nejednakosti u društvu, nejednake distribucije mentalnih bolesti, loši uvjeti rada i zaposlenja, egzistencijalne nesigurnosti, mjere štednje, jaz između globalnog sjevera i juga te materijalističko-individualistička kultura pokazuju se kao ključni uzroci epidemije mentalnih bolesti, a isti fenomeni su zatim pokazani kao neizostavnim dijelom kapitalističkog poretka. Kraj je prvog poglavlja posvećen sustavu mentalnog zdravlja, te njegovoj teoriji i praksi, kao dijelom kapitalističke nadgradnje. Drugo poglavlje pomnije promatra psi-discipline, u prvom redu psihijatriju, kao dio ideološke nadgradnje kapitalizma i pokazuje da psi-znanja ispoljavaju hegemonijsku moć te igraju ključnu ulogu u kapitalizmu. Koncept se mentalnih bolesti pokazuje kao povijesnom kontingencijom bez empirijskog legitimiteta, a tvrdnje se psi-znanja delegitimiziraju dekonstrukcijom uvriježenog biopsihosocijalnog modela psi-znanosti. Potreba je za postojanjem ovog koncepta zatim sistematizirana u financijsku, depolitizacijsku i normalizacijsku funkciju. Povijesnom i diskurzivnom analizom tako se pokazuje da su mentalne bolesti prvenstveno strateški koncept, rezultat potrebe za uvrštavanjem neurodivergentne populacije u radnu snagu i reguliranjem generalne populacije. Treće je poglavlje posvećeno približavanju ove teme učenicima u nastavi kao korektiv biomedicinskom podučavanju mentalnih bolesti na nastavi psihologije i kao odskočna točka za predavanje o kritičkoj teoriji druge polovice 20. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA