Naslov
Ispitivanje povezanosti između ABO sustava krvnih grupa, bipolarnoga poremećaja i depresije
(Examining the association between ABO blood group system, bipolar disorder and depression)

Autori
Lehki, Matea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet/Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju

Mjesto
Zagreb

Datum
09.11

Godina
2021

Stranica
39

Mentor
Barišić, Karmela ; Bingulac-Popović, Jasna

Ključne riječi
ABO krvne grupe, ABO genotipizacija, bipolarni afektivni poremećaj, depresij
(ABO blood groups, ABO genotyping, bipolar disorder, depression)

Sažetak
Depresija je kronični poremećaj koji oboljele onesposobljava za kvalitetan život, a utječe i na živote njihovih bliskih ljudi. Osim depresivnog raspoloženja i gubitka uživanja u gotovo svim aktivnostima, dolazi i do značajne promjene apetita, kvalitete spavanja, osjećaja umora i gubitka energije, bezvrijednosti ili pretjerane krivnje, smanjene sposobnosti koncentracije i ponovljenih razmišljanja o smrti ili suicidu. Prevalencija velikog depresivnog poremećaja u svijetu sve više raste, a smatra se da će do 2030. godine preuzeti glavni udio u globalnom teretu bolesti. Bipolarni afektivni poremećaj (BAP), kao i depresija, svrstava se u afektivne poremećaje, a karakteriziraju ga epizodne izmjene osjećaja ushićenosti, energičnosti i razdražljivosti te s druge strane, osjećaja ravnodušnosti, tuge i beznađa. Dosadašnja istraživanja povezanosti ABO sustava krvnih grupa i afektivnih poremećaja dala su kontradiktorne rezultate. Cilj ovoga rada bio je ispitati povezanosti između ABO sustava krvnih grupa, BAP-a i depresije u populaciji Hrvatske. Istraživanje parova provedeno je usporedbom žena s dijagnozom BAP-a ili depresije i kontrolne skupine. Proučavane su samo žene, obzirom da one češće obolijevaju od depresije, 96 pacijentica s dijagnozom BAP-a (n=39) ili depresije (n=57), a kontrolnu skupinu činilo je 123 zdrave darivateljice krvi. Bolesnicama je izolirana genomska DNA iz uzorka pune krvi na QIAcube uređaju za automatsku izolaciju nukleinskih kiselina. In house metodom alel- specifične lančane reakcije polimeraze (PCR-SSP) provedena je genotipizacija za 5 osnovnih ABO alela (O1, O2, A1, A2, B) i 15 ABO genotipova. Povezanost je ispitivana na 3 razine: fenotipskoj, genotipskoj te na razini alela. Dobivena p vrijednost utvrđena χ2 testom za usporedbu ABO fenotipa iznosi 0, 579, a za razdiobu ABO alela iznosi 0, 323. Za usporedbu učestalosti ABO genotipova korišten je Fisherov egzaktni test, a utvrđena p vrijednost iznosi 0, 599. Dobivene p vrijednosti veće su od razine statističke značajnosti stoga ispitivana povezanost nije utvrđena na navedene sve tri razine. Ispitivana je i razlika razdiobe ABO krvnih grupa između pacijentica sa BAP-om i pacijentica s depresijom, no razlika nije statistički dokazana (p=1, 000). Rezultati ovoga rada upućuju na to da ABO sustav ne doprinosi razvoju BAP-a i depresije i u skladu je sa većinom dosad provedenih studija u svijetu. S obzirom da je ovo područje od interesa, potrebno je nastaviti istraživanja potencijalnih čimbenika koji mogu sudjelovati u nastanku BAP-a odnosno depresije, kao što je enzim dopamin-beta- hidroksilaza (DBH), neurotransmiteri i dr. te u istraživanje uključiti osobe muškoga spola.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA