Naslov
Genetski modificirana hrana - prednost ili prijetnja
(Genetically modified food - an advantage or a threat)

Autori
Belezni, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Sanitarno inženjerstvo

Mjesto
Zagreb

Datum
17.09

Godina
2013

Stranica
30

Mentor
Verbanac, Donatella

Ključne riječi
Genetski modificirani organizmi, hrana, pesticidi, usjevi, bioraznolikost
(Genetically modified organisms, food, pesticides, crops, biodiversity)

Sažetak
Genetski modificiran (GM) organizam je organizam koji je promijenjen pomoću tehnologije rekombinantne DNA, odnosno sadrži gene koji prirodno nisu prisutni u njegovom genomu. Komercijalni uzgoj GM kultura počeo je 1995. Od tada do danas zabilježen je porast ukupne obradive površine zemlje zasijane GM kulturama s početnih 1.7 milijuna na više od 160 milijuna hektara i to ponajviše s četiri kulture – sojom, kukuruzom, pamukom i uljanom repicom. Tehnologija rekombinantne DNA bazira se na ugradnji stranog gena od posebnog interesa u genom stanice uz pomoć vektora. Najbolji način unošenja gena u genom biljke je indukcija tumora vrata korijena. U tu svrhu najčešće se koristi bakterija Agrobacterium tumefaciens. Potencijalne prednosti uporabe GM hrane su otpornost na totalne herbicide, otpornost usjeva na kukce, otpornost na viruse i povećanje prinosa uporabom GM biljaka, povećana otpornost na stres, dulji rok trajanja, promijenjen nutritivni sastav, promijenjene razvojne osobine, sinteza farmaceutika, proizvodnja industrijskih sirovina, bioremedijacija (dekontaminacija tla), rješavanje problema gladi u svijetu. S druge strane potencijalne prijetnje su: potencijal izazivanja alergija, prijenos gena, hibridizacija kultura oplemenjenih genetičkim inženjerstvom s njihovim divljim srodnicima, povećana toksičnost, otpornost na antibiotike, pojava rezistentnosti korova na totalne herbicide, pojava kukaca otpornih na Bt toksin, ugrožena bioraznolikost, negativne posljedice na ljudsko zdravlje. GMO proizvoda prije puštanja na tržište mora proći kroz procjenu neškodljivosti. Svjetska zdravstvena organizacija razvila je poseban pristup koji se temelji na dokazivanju "ekvivalentnosti u bitnoj mjeri". Također se procjenjuje zdravstvena ispravnost i ekološka prihvatljivost svake sorte. Dok je u svijetu prisutan trend povećanja obradivih površina pod GMO usjevima u Hrvatskoj je situacija obrnuta. Hrvatska je zemlja slobodna od GMO-a, čak 21 županija se proglasila kao područjima slobodnim od GMO-a. Svake godine vrši se monitoring u svrhu službena kontrola prisutnosti GMO-a u namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA