Naslov
Crijevna mikrobiota u pacijenata s poremećajima probavnog trakta
(Intestinal microbiota composition in patients with gastrointestinal disorders)

Autori
Mahmutović, Antonija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet / Centar za translacijska i klinička istraživanja

Mjesto
Zagreb

Datum
15.07

Godina
2015

Stranica
36

Mentor
Verbanac, Donatella

Ključne riječi
mikrobiota, disbioza, prehrana, probiotici
(microbiota, dysbiosis, nutrition, probiotics)

Sažetak
U ljudskom probavnom sustavu nalazi se više od 100 trilijuna mikroorganizama koji čine crijevnu mikrobiotu što je 10 puta više nego broj svih ljudskih stanica u organizmu. Uspostava i razvoj ekološkog sustava crijevne mikrobiote počinje s roĎenjem, a uspostavljena crijevna mikroflora tijekom ţivota je relativno stabilna, no podloţna utjecajima egzogenih i endogenih faktora (prehrana, korištenje lijekova, bolesti, starenje). Sastav crijevne mikrobiote je specifičan za svaku osobu i teško je definirati što je zdrava mikrobiota. Crijevna mikrobiota ima značajnu ulogu u čovjekom zdravlju i bolesti. Vaţnost crijevne mikrobiote se očituje kroz njihove utjecaje na čovjekovu fiziologiju, metabolizam, prehranu i imunosnu funkciju. Disbioza ili poremećaj crijevne mikroflore je pojam koji označava narušavane prirodne ravnoteţe mikroorganizama u probavnom traktu. Poremećaj moţe nastati zbog smanjenja povoljnih mikroorganizama, prerastanja potencijalno štetnih mikroogranizama ili zbog smanjenja cjelokupne mikrobiološke raznovrsnosti. Poremećaji crijevne mikrobiote su povezani s brojnim stanjima i sindromima, uključujući upalne bolesti crijeva, kolorektalni karcinom, sindrom iritabilnog kolona, alergijske bolesti, pretilost, metabolički sindrom, celijakija. Danas se sve više proučava odnos prehrane i mikrobiote te učinak prehrambenih intervencija. U kliničkoj praksi je sve prisutnija upotreba nutritivne sastavnice poput probiotika, prebiotika i simbiotika. Probiotici su ţivi mikroorganizmi s pozitivnim utjecajem na ravnoteţu u crijevu, dok su prebiotici nerazgradive sastavnice hrane bazirane na selektivnoj stimulaciji povoljnih crijevnih bakterija. I probioticima i prebioticima se pripisuju brojna pozitivna djelovanja na čovjekovo zdravlje. TakoĎer pronalaze se drugi načini manipulacije crijevnom mikrobiotom u ţelji za prevencijom ili potencijalnom tretiranju bolesti povezanih s poremećajima mikrobiote (poput fekalne transplantacije mikrobiote).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA