Naslov
„Zmajevo oko“ – Rogozničko morsko jezero kao model odziva ekosustava na promjene u okolišu
("Zmajevo Oko" - Rogoznica marine lake as a model of ecosystem response to environmental changes)

Autori
Ciglenečki, Irena ; Simonović, Niki ; Dominović, Iva ; Marguš, Marija ; Čanković, Milan ; Mateša, Sarah ; Bakran-Petricioli, Tatjana ; Petricioli, Donat ; Dutour-Sikirić, Mathieu

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka III. znanstveno-stručnog skupa „Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora“ s medunarodnom sudjelovanjem / Bakran-Petricioli, Tatjana ; Šarić, Tomislav ; Arko-Pijevac, Milvana - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2022, 18-18

ISBN
978-953-331-393-1

Skup
III. znanstveno-stručni skup „Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora“ s medunarodnom sudjelovanjem

Mjesto i datum
Krk, Hrvatska, 30.09.2022. - 02.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
stratifikacija vodenog stupca ; miješanje vodenih slojeva ; utjecaj klimatskih promjena
(water column stratification ; water layer mixing ; climate change impact)

Sažetak
Jedinstveno, eutrofno i euksinsko (anoksična voda sa slobodnim sumporovodikom u vodenom stupcu) morsko jezero na srednjem Jadranu (Rogozničko jezero - RJ ; 43°32'N 15°58'E) predmet je dugoročnog istraživanja, sada objedinjenog u okviru HRZZ projekta MARRES-1717 (IP 2018-01-1717). RJ se smatra ekstremnim, prirodno eutrofnim morskim sustavom koji je pod stalnim utjecajem meteoroloških i oceanografskih prilika Jadrana. Utjecaj tih prilika, zbog malog volumena i izoliranosti jezera, može biti i nekoliko puta izraženiji nego u ostatku Jadrana. Rezultati našeg istraživanja pokazuju kako je RJ idealno mjesto za proučavanje procesa koji kontroliraju biogeokemiju obalnog potencijalno hipoksičnog-anoksičnog okoliša. Na stratifikaciju i miješanje vodenih slojeva izravno utječu meteorološki uvjeti, odnosno ravnoteža između padalina i isparavanja, izmjena topline, kao i učestalost ekstremnih vremenskih događaja koji su izravna posljedica klimatskih promjena. Takvi događaji snažno utječu na vodeni stupac jezera, biogeokemijske procese i interakciju unutar hranidbene mreže. Jezera općenito, kao i manji izolirani morski sustavi su osjetljivi na prirodne i antropogene utjecaje koji mogu dovesti do pojačane eutrofikacije ubrzane promjenom klime. Integracija dugoročnih (od 1994. do danas) podataka o fizikalno-kemijskim uvjetima i ekološkom statusu, ukazuje da RJ, uz svoje meromiktičke i holomiktičke karakteristike, potencijalno može poslužiti kao model za praćenje promjena u okolišu. Jezero se pokazalo idealnim za praćenje klimatskih promjena koje se odražavaju u zagrijavanju vodenog stupca, pojačanoj deoksigenaciji i akumulaciji anoksičnog sloja uz akumulaciju toksičnog sulfida i amonijaka, te organske tvari (OT) uz istovremeno širenje granice kemokline u površinski sloj. U zadnjih nekoliko godina zamijećena je i promjena režima izmješavanja vodenog stupca uz pojavu sve dužih perioda s anoksičnim holomiktičnim uvjetima koji snažno utječu na biološke procese i promjenu životnih zajednica. Zbog ekstremnih ekoloških uvjeta koji vladaju u jezeru biljni i životinjski svijet tj. fitoplankton i zooplankton je zastupljen s relativno malo vrsta od kojih su neke prisutne u izrazito visokim koncentracijama. Nakon svakog perioda anoksične holomiksije započinje novi ciklus u jezeru koji se direktno odražava na bio-geo-kemijske procese. Uočene promjene djelomično se podudaraju s promjenama termohalinih svojstva u Jadranu i predstavljaju upozorenje na moguće daljnje promjene u ekosustavu jezera, što u konačnici može dovesti do degradacije ovog jedinstvenog morskog sustava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Biologija, Geofizika

POVEZANOST RADA