Naslov
Metilji u buragu?
(Flukes in the rumen?)

Autori
Đuričić, Dražen

Izvornik
Mljekarski list (0351-9104) 60 (2023), 5; 20-21

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, ostalo, stručni

Ključne riječi
burag ; govedo ; metilj ; ovca ; Paramphistomum
(cattle ; fluke ; Paramphistomum ; rumen ; sheep)

Sažetak
Metilji žive isključivo kao nametnici, uzročnik iz roda Paramphistomum parazitira između resica buraga u goveda, ovaca i koza te divljih preživača. U Hrvatskoj je čest, osobito u pašnih goveda i malih preživača. Bolest koju izazivaju naziva se paramfistomijaza. Razvojni ciklus je neizravan jer osim krajnjeg domaćina nositelja parazita (preživača), slobodnoživućeg razvojnog stadija u vodi i biljkama zahtjeva i posrednika vodenog puža. Spolno zreli metilj se samooplodi u buragu te ispušta jajašca koja putuju s izmetom izvan tijela domaćina. Jajašca se izlegu u vodi u trepetljikaste miracidije koje ulaze u tijelo posrednog domaćina puža (rodovi: Bulinus, Planorbis, Physa ili Stagnicola). Nakon što miracidije izgube trepetljike, postaju sporociste. U sporocisti ima 9 redija, a u svakoj rediji po 15-30 cerkarija. Zrele cerkarije pronalaze vodene biljke ili druge prikladne podloge, na koje se pričvršćuju i postaju metacerkarije koje domaćini preživači pojedu zajedno s travom. Nakon što uđu u tanka crijeva, mladi metilji prodiru kroz stijenku crijeva aktivnim razaranjem sluznice, a zatim putuju u burag gdje izrastaju za oko 4 mjeseca u odrasle metilje koji su opet sposobni za daljnje razmnožavanje. Simptomi koji prevladavaju su obilan proljev, slabokrvnost (anemija) i slabost. Paramfistomijaza dovodi do znatnih proizvodnih i ekonomskih gubitaka zbog skrivenog (latentog) oblika prilikom parazitiranja odraslih metilja, ali i prilikom migracije mladih metilja i znatnih oštećenja crijeva. Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike, pretragom skupnih ili pojedinačnih uzoraka izmeta (koprološka pretraga), te nakon obdukcije nalazom odraslih ili nezrelih oblika u buragu ili crijevima, potvrđuje se bolest. Kontrola populacije puževa kao posrednika i isušivanje naplavnih pašnjaka su pomoćne mjere prilikom suzbijanja i spriječavanja ove bolesti. Lijekovi koji su se pokazali učinkovitima su resorantel, oksiklozanid, klorsulon, niklosamid i drugi, a daju se preko usta (peroralno) u obliku tekućina ili bolusa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA