Naslov
UTJECAJ DONOSA PUSTINJSKOG PIJESKA NA AMBIJENTALNI DOZNI EKVIVALENT, UKUPNU BETA AKTIVNOST I RAZINE ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI U ZRAKU
(INFLUENCE OF DESERT DUST OUTBREAKS ON THE AMBIENT DOSE EQUIVALENT RATE, TOTAL BETA ACTIVITY AND POLLUTANT LEVELS IN THE AIR)

Autori
Pehnec, Gordana ; Senčar, Jasminka ; Rašeta, Davor ; Bešlić, Ivan ; Rinkovec, Jasmina ; Žužul, Silva ; Petrinec, Branko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka trinaestog simpozija HRVATSKOG DRUŠTVA ZA ZAŠTITU OD ZRAČENJA / - , 2023, 113-114

Skup
13. simpozij Hrvatskog društva za zaštitu od zračenja

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 18.04.2023. - 21.04.2023

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta, PM10, pustinjski pijesak, ukupna beta aktivnost, zrak
(air, ambient dose equivalent rate, desert dust, total beta activity, PM10)

Sažetak
Donos pijeska i prašine iz pustinja prirodna je pojava koja može štetno djelovati na ljudsko zdravlje i okoliš. Pustinjski pijesak sastoji se od čestica minerala koji potječu iz sušnih područja te može putovati na velike udaljenosti i pritom akumulirati razne onečišćujuće tvari antropogenog porijekla. Područje južne i jugoistočne Europe naročito je pogođeno takvim događajima, zbog donosa pijeska i prašine iz Afrike i Azije. Između 26. i 30. ožujka 2020. godine na području Hrvatske zabilježena je vrlo intenzivna epizoda donosa pustinjskog pijeska iz pustinje Karakum u središnjoj Aziji, koja je uslijedila neposredno nakon donosa iz Sahare. U ovom istraživanju promatran je utjecaj ovog događaja na brzinu ambijentalnog doznog ekvivalenta, ukupnu beta aktivnost i razine pojedinih onečišćujućih tvari u zraku. Brzina ambijentalnog doznog ekvivalenta pratila se u Zagrebu, Zadru i Slavonskom Brodu. Ukupna beta aktivnost zraka mjerena je u Zadru i na dvije lokacije u Zagrebu. Izmjerene su uobičajene vrijednosti za svaku lokaciju. Na mjernim postajama za trajno praćenje kvalitete zraka na kojima mjerenja provodi Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada (u Zagrebu, Sisku i Slavonskom Brodu) u navedenom razdoblju zabilježene su izrazito povišene koncentracije frakcije lebdećih čestica PM10 (čestice ekvivalentnog aerodinamičkog promjera < 10 μm), koje ujedno predstavljaju i godišnji maksimum na tim lokacijama. Najviši 24-satni prosjeci masenih koncentracija PM10 kretali su se između 134 i 219 μg/m3 u Zagrebu te do 235 μg/m3 u Sisku i Slavonskom Brodu. Koncentracije frakcije lebdećih čestica PM2, 5 (čestice ekvivalentnog aerodinamičkog promjera < 2, 5 μm) nisu bile značajno povišene, što ukazuje na veliku zastupljenost grubih čestica (promjera između 2, 5 i 10 μm). U frakciji lebdećih čestica PM10 zabilježene su u tom razdoblju i povišene razine arsena, mangana i željeza. Ovi rezultati pokazuju da povremene epizode donosa pustinjskog pijeska mogu bitno utjecati na razine pojedinih onečišćujućih tvari u zraku. U ovom istraživanju nije pronađen značajniji utjecaj na brzinu ambijentalnog doznog ekvivalenta i ukupnu beta aktivnost zraka.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA