Pregled bibliografske jedinice broj: 1267527
Istraživanja kvalitete života otočnih zajednica
Istraživanja kvalitete života otočnih zajednica // Znanstveni kolokvij OTOČNOST U SUVREMENOM DRUŠTVENOM KONTEKSTU – pogled u budućnost
online ; Zagreb, Hrvatska, 2023. str. 1-1 (plenarno, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1267527 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Istraživanja kvalitete života otočnih zajednica
(Research on the Quality of Life of Island
Communities)
Autori
Podgorelec, Sonja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Znanstveni kolokvij OTOČNOST U SUVREMENOM DRUŠTVENOM KONTEKSTU – pogled u budućnost
Mjesto i datum
Online ; Zagreb, Hrvatska, 20.02.2023
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
otoci, kvaliteta života, otočnost
(islands, quality of life, islandness)
Sažetak
Otok kao prostor sa svim specifičnostima koje kao pojam u sebi nosi i otočna kultura (uloga tradicije i običajâ pri formiranju i očuvanju društvenih vrijednosti), imaju jedinstven utjecaja na kvalitetu života njegovih stanovnika. Svoju otpornost na promjene tijekom vremena otočani (posebice otočanke u nekim razdobljima) iskazuju višestrukošću socijalnih uloga, specifičnim tipom socijalne kontrole i solidarnosti, osjećajem pripadanja, lokalnom kulturom i običajima, zajedničkim sustavom vrijednosti. Temeljnu dimenziju doživljaja izoliranosti otočnog stanovništva određuje kvaliteta prometne povezanosti otoka s kopnom i otoka međusobno. Otoci su stoljećima funkcionirali kao nezavisni i samodostatni ekonomski organizmi oslanjajući se na lokalne resurse, a danas su potpuno ovisni o kopnu, Suvremena obrazovna struktura stanovništva je nepovoljna, veliki je udio ekonomski neaktivnog stanovništva, nema mogućnosti zapošljavanja osim u turizmu. Važna dimenzija slabije kvalitete života je razina zdravstvene zaštite, prije svega njezina dostupnost, koja se znatno razlikuje na hrvatskim otocima ovisno o njihovoj veličini, broju stanovnika, udaljenosti od kopna te gospodarskoj i turističkoj razvijenosti. Zbog svijesti o malenosti i krhkosti te snažno iskazane želje za demografskim opstankom, otočne se zajednice sve više otvaraju prema strancima – prije svega doseljenicima, pa tek onda i turistima, u kojima vide nadu demografskog i gospodarskog opstanka pa i mogućnost revitalizacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Demografija
POVEZANOST RADA
Projekti:
--IP.01.2021.13 - Mreže otočne temporalnosti: multidisciplinarno istraživanje iskustava temporalnosti na Dugom otoku i Kornatima (MOT) (Oroz, Tomislav) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Profili:
Sonja Podgorelec
(autor)