Pregled bibliografske jedinice broj: 1267519
Osobine ličnosti i načini suočavanja sa životnim poteškoćama kao odrednice izbora metode odvikavanja od opijata
Osobine ličnosti i načini suočavanja sa životnim poteškoćama kao odrednice izbora metode odvikavanja od opijata, 2023., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Osijek
CROSBI ID: 1267519 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Osobine ličnosti i načini suočavanja sa životnim poteškoćama kao odrednice izbora metode
odvikavanja od opijata
(Personality traits and ways of coping with life
difficulties as determinants of the choice of
opiate withdrawal methods)
Autori
Mikulić, Mirjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Osijek
Datum
13.04
Godina
2023
Stranica
75
Mentor
Degmečić, Dunja ; Miškulin, Maja
Ključne riječi
osobine ličnosti, ovisnosti, suočavanje sa stresom, nepovoljni životni događaji
(personality characteristics, addictions, coping with stress, unfavourable life events)
Sažetak
Cilj istraživanja: Cilj istraživanja je bio utvrditi izloženost stresnim životnim događajima, osobine ličnosti, stilove nošenja sa stresom kod ovisnika o opijatima i osoba koje nisu ovisnici te razlike između navedenih čimbenika. Utvrditi postoje li razlike u crtama ličnosti i stilovima suočavanja sa stresom ovisnika o opijatima na institucionalnom liječenju i ovisnicima o opijatima na supstitucijskoj terapiji u odnosu na kontrolnu skupinu Nacrt studije: Presječno istraživanje. Ispitanici i metode: Obuhvaćen je uzorak mlađih odraslih muškaraca, u dobi od 18 do 35 godina. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 210 muških ispitanika u dobi 18-35 godina. Ispitanici su raspoređeni u tri skupine: 1. skupina ovisnika o opijatima (N=70) koja koristi institucionalni programa liječenja od ovisnosti u Zajednici „Milosrdni Otac“ u Međugorju (koji nemaju psihotičnih poremećaja i boravili su u instituciji zatvorenoga tipa najmanje 6 tjedana prije uključivanja u istraživanje ; 2. skupina ovisnika o opijatima (N=70) na supstitucijskoj terapiji metadonom koji su upućeni u savjetodavni program zbog apstinencijskog sindroma u Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti u Mostaru (skupina Centar Mostar). Ispitanici skupine Centar Mostar nemaju psihotičnih poremećaja i bili su u razdoblju apstinencije dulje od 6 tjedana ; 3. skupina ispitanika koji nisu ovisnici o opijatima i nemaju psihotične poremećaje (N=70), a čine ju pacijenti ambulante obiteljske medicine Dom zdravlja Široki Brijeg (Kontrolna skupina). Ispitivanje je obavljeno metodom anketiranja za što su sačinjena četiri upitnika: opći demografski upitnik, skala stresnih životnih događaja, upitnik za ispitivanje suočavanja i upitnik za ispitivanje tipa/osobina ličnosti.Uvid u medicinsku dokumentaciju nakon tri mjeseca: Zajednica Milosrdni Otac u Međugorju - održali apstinenciju u potpunosti 43 - izišlo iz programa 19 - imalo recidiv 8 ; Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti u Mostaru-održali apstinenciju u potpunosti 47- izišlo iz programa 10 ( 2 umrla i 1 u zatvoru)- imalo recidiv 13. Rezultati: Skupina ovisnika o opijatima koja koristi institucionalni program i skupina ovisnika o opijatima na supstitucijskoj terapiji metadonom su postizali značajno više rezultate na skali Stresni događaji skor i Stresni događaji zbroj od kontrolne skupine. Ovisnici iz Centra Mostar postizali su više rezultate na ljestvicama Ugodnost i Neuroticizam. Osobine ličnosti ovisnika o opijatima korisnika institucionalnog liječenja koje im najviše pomažu u nošenju sa stresom su mentalno izbjegavanje, religija, negiranje te obuzdavanje suočavanja. Skupina ovisnika koji su institucionalizirani, u suočavanju sa svakodnevnim stresorima koristiti strategije mentalnog izbjegavanja, religiju i poricanje koje se može objasniti pokušajima odbacivanja stvarnosti stresnog događaja, psihičko odvajanje od cilja s kojim se stresor preklapa kroz sanjarenje, spavanje, autodestruktivno ponašanje i pretjerano oslanjanje na vjeru u Boga i religiozne osjećaje. Najzastupljeniji načini suočavanja u ispitanika koji nisu bili ovisnici su: pozitivna reinterpretacija i rast ličnosti, aktivno suočavanje s problemom, ventiliranje emocija, humor, planiranje, obuzdavanje ali i bihevioralna neangažiranost te alkohol i potiskivanje kompeticijskih aktivnosti. Osobe koje nisu ovisnici statistički više koriste adaptivne mehanizme suočavanje, dok ovisnici više koriste maladaptivne mehanizme nošenja sa stresom. Zaključak: U ovom presječnom istraživanju utvrđene su razlike između ovisnika o opijatima koji su korisnici metadonske terapije kao metode liječenja od ovisnosti i korisnika institucionalnog programa oporavka od ovisnosti u crtama ličnosti i strategijama suočavanja sa stresom. Osobine ličnosti, poput neurotičnosti i susretljivosti, bile su veće kod ovisnika koji bili u programu savjetovanja. To može biti rezultat emocionalne napetosti u suočavanju sa svakodnevnim zahtjevima i potrebama pojedinca u nastojanju da pronađe adekvatan način suočavanja sa stresom i povećanim zahtjevima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Osijek