Naslov
Biblioterapijske prakse i pristupi u hrvatskim narodnim knjižnicama
(Bibliotherapeutic practices and approaches in croatian public libraries)

Autori
Grabovac, Lucija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za informacijske znanosti

Mjesto
Zadar

Datum
19.07

Godina
2022

Stranica
63

Mentor
Mate Juric

Ključne riječi
biblioterapija ; terapija knjigom ; narodne knjižnice ; biblioterapeut ; korisnici
(bibliotherapy ; book therapy ; public libraries ; bibliotherapist ; library users)

Sažetak
Biblioterapija predstavlja terapiju knjigom, a pojam se prvi put pojavljuje 1916. godine i uvodi ga esejist i svećenik Samuel McChord Crothers. Biblioterapija se razvija kroz povijest te se pojavljuju različite vrste njene primjene u bolnicama, školama, knjižnicama i ostalim institucijama. Dijeli se u nekoliko različitih smjerova, a to su institucionalna, klinička i razvojna biblioterapija. Također, postoje još i kreativna biblioterapija, neformalna, preskriptivna te virtualna biblioterapija. Nadalje, postoji nekoliko faza biblioterapije kroz koje prolazi pojedinac tijekom i nakon čitanja određene literature koja se odabire prilikom provođenja biblioterapije, a to su univerzalizacija, uvid, katarza i identifikacija. Kod primjene biblioterapije u praksi može se koristiti cijeli spektar različitih književnih žanrova. U principu se traži onaj tekst koji će se najviše prilagoditi situaciji i uvjetima u kojima se nalazi pojedinac kojemu je potrebna biblioterapija. Knjižnica predstavlja jedan od idealnih prostora za provođenje biblioterapije zbog svog ambijenta i ugodne atmosfere, a knjižničari zbog opisa posla mogu biti izvrsni biblioterapeuti jer poznaju tekstove te mogu vrlo dobro poznavati i same korisnike te kroz razgovor s njima uvidjeti koji tekst bi bio najprikladniji za njih u tom trenutku. Glavna okosnica ovog diplomskog rada jest istraživanje o primjeni biblioterapijskih praksi i procedura u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj. Istraživanje se provelo putem intervjua i anketnog upitnika. Ono što je dobiveno iz rezultata jest da se u Hrvatskoj mahom koristi razvojna biblioterapija u kontekstu pričaonica za djecu te se najviše koristi self- help literatura. Također u svakoj drugoj knjižnici u Hrvatskoj se održavaju čitateljski klubovi koji spadaju pod neformalnu biblioterapiju. Također postoji i nekoliko specifičnih praksi koje se odvijaju u biblioterapijskom kontekstu, a to su Korak po korak do oporavka i Lektira na drugačiji način. Ispitanici sugeriraju na to kako biblioterapija najvećim dijelom pruža utjehu te poboljšava raspoloženje kod korisnika u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA