Naslov
Institucionalno uređenje europskog monetarnog poretka u interakciji s međunarodnim odnosima unutar Europske unije
(Institutional regulation of the European monetary framework in interaction with the International relations in the European union)

Autori
Varović, Mario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Mjesto
Zadar

Datum
03.02

Godina
2023

Stranica
277

Mentor
Samodol, Ante

Ključne riječi
Ekonomska i monetarna unija (EMU), Europska središnja banka, Eurosustav, monetarna politika, europodručje, europske integracije
(Economic and Monetary Union (EMU), European Central Bank, Eurosystem, monetary policy, euro area, European integration)

Sažetak
Ovom doktorskom disertacijom daje se teorijski i praktični doprinos razumijevanju uloge i važnosti europskog monetarnog poretka, koji obuhvaća Europsku središnju banku i nacionalne središnje banke članice Eurosustava, na unapređenje međunarodnih ekonomskih odnosa država članica europodručja koji se temelje na održivom gospodarskom rastu i međunarodnoj razmjeni na jedinstvenom europskom tržištu. Interdisciplinaran pristup ovome istraživanju povezuje monetarnu politiku i značajne događaje iz područja međunarodnih ekonomskih odnosa od kojih posebno treba istaknuti globalnu ekonomsku krizu 2008., krizu europskog javnog duga 2010. i krizu pandemije koronavirusa 2020. Pojašnjena je povijesna dinamika međunarodnih odnosa usmjerenih europskoj integraciji na temelju kojih je nastala Ekonomska i monetarna unija (EMU) kao izraz političke volje da se odricanjem od monetarne suverenosti eliminira tečajni rizik i potakne međunarodna razmjena. Objašnjena je razlika između standardnih instrumenata monetarne politike i nestandardnih mjera koje su naknadno uvedene kao odgovor Eurosustava na negativne posljedice globalne ekonomske krize koja je narušila efikasnost funkcioniranja tradicionalnog kamatnog transmisijskog kanala monetarne politike. Prikazani su rezultati znanstvenog istraživanja primjenom ekonometrijskog modela s panel metodom fiksnih i slučajnih efekata kojima je potvrđena glavna hipoteza. U promatranom šesnaestogodišnjem razdoblju (2005.-2020.) Europska središnja banka odnosno Eurosustav je putem standardnih instrumenata i nestandardnih mjera monetarne politike u cijelosti pozitivno djelovao na gospodarski rast devetnaest država članica europodručja, a djelomično je djelovao pozitivno i na povećanje njihove međunarodne razmjene. Ovaj utjecaj jedinstvene monetarne politike je bio značajno manji za kontrolnu grupu devet preostalih država članica Europske unije koje još nisu uvele euro. Monetarna politika Eurosustava nije usmjerena potrebama cijele Europske unije, već samo potrebama europodručja i zato središnje banke koje nisu članice Eurosustava trebaju zadržati suverene monetarne politike koje će biti usmjerene potrebama nacionalnog gospodarstva, sve do ulaska u EMU. Dodatno je napravljena analiza konsolidirane bilance Eurosustava i nekonsolidiranih bilanci nacionalnih središnjih banaka i Europske središnje banke sa stanovišta značajnih bilančnih pozicija koja je pokazala da je u kriznim vremenima povećan značaj europskog monetarnog poretka u ostvarivanju ekonomske, a time i političke stabilnosti. Zaključeno je da Europska središnja banka predstavlja najvažniju kariku na putu kompletiranja Ekonomske i monetarne unije koja podrazumijeva fiskalnu uniju s jedinstvenim euro-budžetom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne društvene znanosti

POVEZANOST RADA