Naslov
Uloga efekta tipičnosti u jezičnim deficitima kod psihoza, shizofrenije i blagog kognitivnog oštećenja u okviru spektra Alzheimerove bolesti
(Psycholinguistic parameter of typicality in psychiatric neurodevelopmental and neurodegenerative disorders)

Autori
Rajčić, Lucija ; Sunko, Marta ; Kolić Laura ; Sekulić Sović, Martina ; Erdeljac, Vlasta ; Mimica, Ninoslav ; Ostojić, Draženka ; Savić, Aleksandar ; Vukojević, Jakša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Istraživanja govora: knjiga sažetaka / Dobrić, Arnalda ; Liker, Marko - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2022, 70-71

ISBN
9789532961935

Skup
11. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Istraživanja govora"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.12.2022. - 10.12.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
jezični deficiti ; psihoza ; shizofrenija ; blago kognitivno oštećenje ; Alzheimerova bolest ; spektar
(psycholinguistic ; typicality ; neurodevelopmental ; neurodegenerative ; disorders)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja je prikazati ulogu efekta tipičnosti pripadnika leksičko-semantičkih kategorija kod prvih psihoza, shizofrenije i blagog kognitivnog poremećaja u okviru spektra Alzheimerove demencije. Zadacima leksičko- semantičke kategorizacije ispitivan je efekt tipičnosti u jezičnoj produkciji i jezičnoj percepciji po prvi puta na hrvatskom jeziku kod osoba oboljelih od rane psihoze, shizofrenije i blagog kognitivnog oštećenja. Rezultati istraživanja kod osoba u ranom tijeku psihoze i onih s dijagnosticiranom shizofrenijom pokazuju kako težina kliničke slike i prisutnost formalnog poremećaja mišljenja u aktivnoj fazi bolesti imaju učinak na rezultate jezične produkcije, ali ne i jezične percepcije. Također pokazalo se kako poteškoće ovise o zadanoj leksičko- semantičkoj kategoriji. Osobe s dijagnozom psihoze i shizofrenije su u zadacima jezične produkcije ostvarile lošije rezultate nego u zadacima jezične percepcije za koju vrijedi da se učestaliji pripadnici kategorije lakše kategoriziraju. Kod pacijenata s blagim kognitivnim oštećenjem rezultati pokazuju kako obrazovanje ima značajan zaštitni učinak na kognitivno propadanje, tj. ispitanici s više godina obrazovanja lakše kategoriziraju pripadnike kategorija nego ispitanici koji imaju manje godina obrazovanja. S obzirom da jezični deficiti čine jedan od ključnih kriterija u dijagnostici, utvrđivanje mogućih jezičnih biljega ima važnu ulogu u predviđanju tijeka poremećaja te potencijalno stvaranje pouzdanih objektivnih dijagnostičkih instrumenata.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA