Naslov
Demencija i suicidalnost
(Dementia and suicidality)

Autori
Kušan Jukić, Marija ; Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Neurologia Croatica 71 (Suppl. 3) / Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav - Zagreb : Denona, 2022, 27-27

Skup
Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti (CROCAD-22) s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Supetar, Hrvatska, 05.10.2022. - 08.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
suicidalni rizik ; Alzheimerova bolest ; demencija ; depresija
(suicidal risk ; Alzheimer's disease ; dementia ; depression)

Sažetak
Vor, a napose kada smrt nastupa samoubojstvom. Posebno je bolna tema suicidalnosti u osoba s demencijom (OsD) bilo da se razmatra sa aspekta OsD ili članova obitelji koji su neformalni njegovatelji odnosno formalnih njegovatelja. Kroz predavanje biti će prikazane spoznaje o suicidalnom riziku kod osoba s demencijom, ulozi kognitivnog oštećenja kod pokušaja samoubojstva, pristupu, prevenciji i promoviranju svjesnosti o problemu suicidalnosti i demencije. Istraživanja pokazuju dvostruko veći rizik da će osoba počiniti samoubojstvo ukoliko boluje od demencije, u dobi od 65 do 74 godina i u prva tri mjeseca od postavljanja dijagnoze. Prema literaturi 10% OsD iznosi suicidalne ideje. Osobe s dijagnozom frontotemporalne demencije (FTD) također su u većem riziku od smrti samoubojstvom u usporedbi s drugim demencijama bilo da se radi o ponašajnoj ili sematičkoj varijanti FTD-a. U uznapredovalim stadijima Alzheimerove bolesti (AB) i drugih demencija, rizik samoubojstva se smanjuje zbog uznapredovalih kognitivnih oštećenja, nemogućnosti planiranja i gubitka izvršnih funkcija. Suicidalni rizik za OsD je manji ukoliko su smještene u instituciju zbog smanjene dostupnosti sredstvima i pojačanog nadzora, a uglavnom su to osobe u uznapredovalijem stadiju bolesti kod kojih je suicidalni rizik manji. Važno je povećati svjesnost o postojanju povećanog suicidalnog rizika u osoba s demencijom s komorbiditetima kao što su depresija, kronična bol, mentalni poremećaji zbog ovisnosti i dr. Teži depresivni poremećaj u starijoj dobi povezan je s izrazitijim suicidalnim idejama i češćim pokušajima suicida. Prepoznavanje i liječenje blažih kliničkih slika depresije koje dolaze u komorbiditet s demencijom značajno umanjuje distres OsD i njihovih njegovatelja i smanjuje rizik suicidalnog ponašanja. Porast broja osoba starije životne dobi koje obolijevaju od AB-a i drugih demencija te ranije dijagnosticiranje kognitivnih poremećaja otkrivaju nam još jednu stranu demencije i upućuju na potrebu procjene suicidalnog rizika. Vođenje razgovora o suicidalnosti ne samo da je moguće, već je nužno, premda postoje dodatne otežavajuće okolnosti koje nosi dijagnoza demencije. Razgovori, međutim, moraju biti individualizirani i odmjereni kako za OsD tako i za članove obitelji. Osim što je važno pristupiti procjeni suicidalnog rizika, potrebno je omogućiti dodatno savjetovanje i podršku OsD i njihovim njegovateljima posebice nakon postavljanja dijagnoze kada je rizik najveći pri čemu neophodno upozoriti njegovatelje na suicidalni rizik, na potrebu uklanjanja mogućih sredstava izvršenja (oružja, veće količine lijekova, korozivnih sredstava i sl.) iz neposredne okoline OsD.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA