Pregled bibliografske jedinice broj: 1266345
Bakteriocini i probiotici kao alternativne antimikrobne strategije u borbi protiv rezistencije na antibiotike
Bakteriocini i probiotici kao alternativne antimikrobne strategije u borbi protiv rezistencije na antibiotike // Antimikrobna rezistencija - izazovi i rješenja / Kosalec, Ivan ; Žuntar, Irena ; Jadrijević-Mladar Takač, Milena (ur.).
Samobor: BONES, 2021. str. 137-154
CROSBI ID: 1266345 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bakteriocini i probiotici kao alternativne antimikrobne
strategije u borbi protiv rezistencije na antibiotike
(Bacteriocins and probiotics as alternative antimicrobial
strategies in the fight against antibiotic resistance)
Autori
Kos, Blaženka ; Šušković, Jagoda ; Novak, Jasna Leboš Pavunc, Andreja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Antimikrobna rezistencija - izazovi i rješenja
Urednik/ci
Kosalec, Ivan ; Žuntar, Irena ; Jadrijević-Mladar Takač, Milena
Izdavač
BONES
Grad
Samobor
Godina
2021
Raspon stranica
137-154
ISBN
978-953-49537-0-9
Ključne riječi
bakteriocini ; probiotici ; bakterije mliječne kiseline ; antibiotici ; antibiotička rezistencija
(bacteriocins ; probiotics ; lactic acid bacteria ; antibiotics ; antibiotic resistance)
Sažetak
Bakteriocini su bakterijski antimikrobni peptidi i predstavljaju jednu od alternativnih antimikrobnih strategija u borbi protiv kontinuirano rastućeg problema s rezistencijom patogenih mikroorganizama na postojeće antibiotike. Iako se najpoznatiji bakteriocin, nisin, komercijalno primjenjuje kao biokonzervans, znanstvena istraživanja upućuju na veliki potencijal primjene nisina i drugih bakteriocina u humanoj i veterinarskoj medicini. Glavni producenti bakteriocina su bakterije mliječne kiseline koje se intezivno istražuju u okviru probiotičkog koncepta, a imaju GRAS (engl. Generally Recognized As Safe) status prema američkoj Agenciji za hranu i lijekove (engl. US FDA – Food and Drug Administration of USA) i QPS status (engl. Qualified Presumption of Safety) prema Europskoj Agenciji za sigurnost hrane (engl. European Food Safety Authority). Primjena probiotika kao „živih lijekova" u profilaksi i terapiji različitih, prvenstveno gastrointestinalnih i urogenitalnih infekcija, još je jedna alternativna antimikrobna strategija. Stoga je neophodna detaljna fenotipska i genotipska karakterizacija bakterija mliječne kiseline kao probiotika, te provjera njihovog GRAS, odnosno QPS statusa. Probiotici se primjenjuju, ne samo kao dodaci prehrani (nutraceutici) koji promoviraju zdravlje, nego i kao strogo definirani lijekovi u terapiji bolesti, nazvani „živi bioterapijski pripravci" (engl. LBPs - live biotherapeutic products) prema američkoj Agenciji za hranu i lijekove. Evaluaciju medicinskih proizvoda u Europskoj uniji provodi Europska agencija za lijekove (EMA - European Medicines Agency), a odobrenje za stavljanje lijeka u promet daje Europska komisija te ono vrijedi za sve zemlje članice Europske unije. Osiguravanje kvalitete probiotika kao živih lijekova (LBPs) na europskom tržištu uspostavlja Komisija Europske farmakopeje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb