Pregled bibliografske jedinice broj: 1266213
Epidemiološko značenje lisice (Vulpes vulpes L.) u širenju vektorski prenosivih zoonoza na području sjeverne Hrvatske
Epidemiološko značenje lisice (Vulpes vulpes L.) u širenju vektorski prenosivih zoonoza na području sjeverne Hrvatske, 2023., doktorska disertacija, Zagreb
CROSBI ID: 1266213 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Epidemiološko značenje lisice (Vulpes vulpes L.) u
širenju vektorski prenosivih zoonoza na području
sjeverne Hrvatske
(The epidemiological significance of fox (Vulpes
vulpes L.) in the spread of vectors transmissible
zoonoses in northern Croatia)
Autori
Trninić, Krešimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Mjesto
Zagreb
Datum
27.03
Godina
2023
Stranica
108
Mentor
Pavlak, Marina
Ključne riječi
Crvena lisica ( Vulpes vulpes L. ), zoonoze, SNAPr 4Dx Plus Test, standardni PCR, ugniježđeni i semiugniježđeni PCR, Dirofilaria immitis, Borrelia burgdorferi, Anaplasma phagocytophilum, Anaplasma platys, Ehrlichia canis, Erlichia ewingi
(Red Fox ( Vulpes vulpes L.), zoonoses, SNAPr 4DXr Plus Test, standard PCR, nested PCR, seminested PCR, Dirofilaria immitis, Borrelia burgdorferi, Anaplasma phagocytophilum, Anaplasma platys, Ehrlichia canis / Erlichia ewingii)
Sažetak
Cilj rada je utvrditi proširenosti i rizične čimbenike za vektorski prenosive uzročnike bakterijskih (Lajmska borelioza, anaplazmoza, erlihioza) i parazitskih (dirofilarioza) oboljenja u populaciji lisica na području sjeverne i srednje Hrvatske. Pregledano je 179 uzoraka krvi lisica sa 127 područja uključujući 9 županija. Brzim dijagnostičkim SNAP® 4Dx® Plus testom detektira se cirkulirajući antigen D. immitis, te protutijela B. burgdorferi, A. phagocytophilum i E. canis / E. ewingii. Pozitivno je bilo 16, 76 % lisica i to 6, 70 %, pozitivnih uzoraka na cirkulirajući antigen D. immitis i 10, 05 % na protutijela za A. phagocytophilum / A. platys. Protutijela za B. burgdorferi i E. canis / E. ewingii nisu ustanovljena. Analizom prostorne distribucije pozitivnih lisica ustanovljene su značajne razlike prema geografskim područjima (županijama). Ustanovljen je najveći postotak u Karlovačkoj županiji 38, 45 %, a najmanji u Varaždinskoj 7, 70% (P ˂ 0, 05). Razlike po spolu i dobi nisu ustanovljene. Standardnom PCR metodom za osam pozitivnih i osam negativnih uzoraka lisica na cirkulirajući antigen, nije utvrđena prisutnost D. immitis, D. repens i A. reconditum kao ni moguća koinfekcije. Od ukupno devet uzoraka lisica pozitivnih na protutijela A. phagocytophilum i A. platys, u četiri uzorka postupkom ugniježđenog i semiugniježđenog PCR-a potrvrđen je 16S rRNA i GroEL genom A. phagocytophilum. Analizom odsječaka metodom susjednog sparivanja uz primjenu modela Kimura-2-parametra, ustanovljene su sličnosti sa ljudskim izolatom iz Poljske, s izolatom divlje svinje iz Slovenije, te s izolatima psa iz Slovenije i Mađarske. Ovo istraživanje je prvo istraživanje vektorski prenosivih zoonoza u populaciji crvene lisice u Hrvatskoj koje je pokazalo da populacija crvene lisice nije slobodna od anaplazmoze i dirofilarioze te da treba uzeti u obzir njenu ulogu u održavanju i širenju ovih bolesti na nekim područjima u Hrvatskoj, koju je potrebno dalje istražiti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Veterinarska medicina