Naslov
Intervencije za prestanak pušenja koje provode medicinske sestre i stavovi o tim intervencijama: presječno istraživanje
(Tobacco Cessation Practices And Attitudes Among Hospital Nurses: Cross-Sectional Study)

Autori
Ačkar, Lovro

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Odjel za sestrinstvo

Mjesto
Zagreb

Datum
19.09

Godina
2022

Stranica
53

Mentor
Marta Čivljak

Ključne riječi
pušenje duhana, prestanak pušenja, intervencije, medicinske sestre, edukacija
(tobacco smoking, nurses, smoking cessation, interventions, education)

Sažetak
Uvod: Pušenje je vodeći javnozdravstveni problem i jedan od glavnih uzroka smrti u Hrvatskoj. Postoji niz dokazano učinkovitih intervencija za prestanak pušenja među kojima su i intervencije koje provode medicinske sestre tijekom svog rada s pacijentima ili u zajednici. Cilj: Cilj je ovog istraživanja ispitati koje intervencije za prestanak pušenja provode medicinske sestre te ispitati njihove stavove o tim intervencijama. Metode: Istraživanje je provedeno u osam klinika Kliničkog bolničkog centra (KBC) Sestre milosrdnice u Zagrebu, Hrvatska, od travnja do lipnja 2022. na prigodnom uzorku medicinskih sestara. Medicinske sestre ispunile su anketni upitnik na svom radilištu. Podatci su prikupljani anonimnim upitnikom koji u prvom dijelu sadrži pitanja o sociodemografskim podatcima ispitanika. U sljedećem dijelu upitnika su pitanja o učestalosti provođenja 5P intervencija za prestanak pušenja tijekom svog rada (5P: pitaj, posavjetuj, procjeni, pomozi, prati) putem „The 19-item Helping Smokers Quit“ upitnika. Zatim su ispitani njihovi stavovi i znanja o vještinama za prestanak pušenja. Ispitao se i pušački status medicinskih sestara (nikada nisu pušile, bivši pušači, pušači). Rezultati: Podijeljeno je 340 upitnika od kojih je 258 medicinskih sestara ispunilo upitnik (stopa odgovora je 76%). Nešto manje od polovice ispitanika (43%) uvijek u radu pita pacijenta koristi li duhanske proizvode i tako otvaraju mogućnost primjeni intervencija za prestanak pušenja. Međutim samo 7 (2, 7%) ispitanika je navelo da uvijek pomaže pacijentu s prestankom pušenja. Skoro svi, odnosno 98% ispitanika unazad dvije godine nisu prošli edukaciju s kojom bi stekli znanja i vještine za pružanje pomoći o prestanku pušenja, a njih 82% nikada tijekom svog obrazovanja nisu imalo takvu edukaciju. Skoro polovica ispitanika (44%) su bili pušači. Uočene su razlike u stavovima medicinskih sestara koje puše naspram onih koje ne puše. Više medicinskih sestara koje puše u odnosu na one koje ne puše smatraju da svojim ponašanjem ne utječu na pacijentovu predodžbu o pušenju tj. da ne bi trebale nepušenjem biti uzor pacijentima (P = <0, 001). Nadalje, medicinske sestre koje puše u odnosu na one koje ne puše češće ne propitkuju pacijente toliko o razlozima nemogućnosti prestanka pušenja (P= 0, 010). Zaključak: Unatoč činjenici da su intervencije za prestanak pušenja koje provode medicinske sestre dokazano učinkovite, takve se intervencije ne provodi mali broj medicinskih sestara. Mali je broj medicinskih sestara i medicinskih tehničara prošlo edukaciju kojom bi stekli znanja i vještine za pomoć pušačima kod prestanka pušenja. Veliki je broj pušača među medicinskim sestrama što može utjecati na njihove stavove u provedbi intervencija za prestanak pušenja na radnom mjestu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA