Pregled bibliografske jedinice broj: 1266095
Inicijalno obrazovanje učitelja – izazovi pandemije bolesti Covid-19 i preporuke za postpandemijsko razdoblje
Inicijalno obrazovanje učitelja – izazovi pandemije bolesti Covid-19 i preporuke za postpandemijsko razdoblje // Prema postpandemijskom obrazovanju: kako osnažiti sustav odgoja i obrazovanja? / Zovko, Anita ; Vukelić, Nena ; Miočić, Ivana (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2022. str. 433-456
CROSBI ID: 1266095 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Inicijalno obrazovanje učitelja – izazovi
pandemije bolesti Covid-19 i preporuke za
postpandemijsko razdoblje
(Initial teacher education - challenges of the
Covid-19 pandemic and recommendations for the
post-pandemic period)
Autori
Letina, Alena ; Diković, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Prema postpandemijskom obrazovanju: kako osnažiti sustav odgoja i obrazovanja?
Urednik/ci
Zovko, Anita ; Vukelić, Nena ; Miočić, Ivana
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Grad
Rijeka
Godina
2022
Raspon stranica
433-456
ISBN
978-953-361-080-1
Ključne riječi
kompetencije za poučavanje u postpandemijskom razdoblju ; posljedice pandemije ; studenti – budući učitelji ; SWOT analiza ; visokoškolsko obrazovanje
(competencies for teaching in the post-pandemic period ; consequences of the pandemic ; students - future teachers ; SWOT analysis ; higher education)
Sažetak
Pretpandemijski koncept obrazovanja podrazumijevao je pažljivo organizirano odgojno-obrazovno djelovanje kojemu je cilj razvoj učeničkih kompetencija kvalitetno osmišljenim odgojno- obrazovnim aktivnostima. Globalna pandemija narušila je postojeći koncept obrazovanja te dovela u pitanje njegovu održivost. Potpuna ili djelomična nastava na daljinu dokinula je organizacijske i komunikacijske elemente redovite, kontaktne nastave te zahtijevala prilagođavanje virtualnom modalitetu rada i okretanje većoj uporabi IKT-a. Izvori znanja i ostala nastavna sredstva poprimila su modificiranu ulogu u odnosu na nastavu u uobičajenim uvjetima, nastavne strategije i metode prilagođene su digitalnom okruženju, dok se metodička komunikacija digitalno personalizirala. Gubici u akademskim postignućima učenika, ali i socijalno-emocionalne posljedice koje pandemija ostavlja, značajni su tragovi pandemijskoga razdoblja. Osim promjena u načinu poučavanja, javlja se kritična potreba za pružanjem podrške učenicima u nadoknađivanju obrazovnih gubitaka, ali i za podržavanjem njihove dobrobiti i mentalnoga zdravlja, što ima dugoročne implikacije za područje obrazovanja budućih učitelja. Analiza literature pokazuje kako su dosad provedena samo malobrojna istraživanja o tome podupiru li programi učiteljskih studija osposobljavanje budućih učitelja za snalaženje u nepredviđenim, kriznim situacijama, ali i u postpandemijskim okolnostima na adekvatan način. Cilj je ovoga rada bio istražiti zahtjeve i izazove za učitelje i učenike primarnog obrazovanja uzrokovane pandemijom bolesti Covid-19 sadržajnom analizom relevantnih znanstvenih izvora kako bi se utvrdilo na koji način iskustva mogu biti korisna za preispitivanje i revitalizaciju inicijalnog obrazovanja budućih učitelja te njegovo osnaživanje. Kvalitativnom metodologijom utvrđeno je kako novi, hibridni nastavni okviri zahtijevaju ravnotežu između didaktičko-metodičkog pristupa i tehnologije, a praćenje rada učenika i povratna informacija učeniku u takvome okviru kritične su točke održavanja uspješnosti procesa učenja. Rezultati analize relevantnih radova ukazuju na važnost osuvremenjivanja studijskih programa učiteljskih studija, što bi moglo dovesti do učinkovitosti i povezanosti s potrebama društvene zajednice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija