Naslov
Pozitivni aspekti skrbi o osobi s neurokognitivnim poremećajem
(Positive aspects of care for persons with neurocognitive disorders)

Autori
Uzun, Suzana ; Kozumplik, Oliver ; Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Neurologia Croatica 72 (Suppl. 1) / Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav - Zagreb : Denona, 2023, 91-91

Skup
2. kongres Hrvatske Alzheimer alijanse s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska, 29.03.2023. - 01.04.2023

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
aspekti ; neurokognitivni ; njegovatelji ; pozitivni ; skrb
(aspects ; neurocognitive ; caregivers ; positive ; care)

Sažetak
Alzheimerova bolest, kao najčešći uzrok demencije, progresivna je, neizlječiva i može dovesti do potpune ovisnosti o drugima. Briga za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti je dugotrajna i emocionalno vrlo iscrpljujuća, tako da i sami njegovatelji osjećaju patnju, prolazeći kroz sve zahtjeve koji su stavljeni pred njih kao i sam proces bolesti koja je još uvijek neizlječiva i završava smrtnim ishodom. Razlikujemo formalne njegovatelje (koji imaju određenu edukaciju, rade u ustanovama i sl.) te neformalne njegovatelje. Neformalni njegovatelji su članovi obitelji koji nerijetko godinama brinu o osobama oboljelim od demencije, prikupljaju znanja o Alzheimerovoj bolesti i razvijaju niz potrebnih vještina. I jedni i drugi njegovatelji brinući se o osobama oboljelim od demencije nalaze se u emocionalno stresnim situacijama te su u riziku da dožive iscrpljenje i sindrom sagorijevanja (burn-out). Dobrobiti koje njegovatelj osobe s neurokognitivnim poremećajem može iskusiti su prilika za osobni rast i emocionalno ispunjenje, stjecanje novog znanja o sebi, svojim sposobnostima i osjećajima, stjecanja i usavršavanja brojnih vještina poput strpljenja, prilagodbe i prihvaćanja, veće sposobnosti suosjećanja, upoznavanja vlastitih snaga, iskustva ljubavi na nekoj višoj razini od one dotad poznate, produbljivanja odnosa s oboljelom osobom, povećanog osjećaja smisla i svrhe - spoznaje o onome što je zaista bitno u životu, kao i boljeg razumijevanja o tome što znači biti čovjek, učenja kako se nositi sa stresom i pronalaženja načina za uspješno upravljanje poteškoćama, spoznaje kako živjeti u trenutku i kako pustiti i prihvatiti gubitak, pronalaženja sreće u malim i jednostavnim stvarima, postojanja trenutaka u kojima vidite osobu kakva je nekad bila, viđenja svijeta iz druge perspektive, provođenja više vremena s nekim koga volite i jačanja vašeg odnosa, kao i ispunjavanja svoje dužnosti - brige o nekome tko se brinuo o njemu. Literatura: 1. Mimica. N, Presečki P. Alzheimerova bolest – epidemiologija, dijagnosticiranje i standardno farmakološko liječenje. Medix 2012 ; XVIII(101/102): 152- 8. 2. Family Caregiver Alliance. Caregiver statistics: demographics. 2019. 3. Mimica N, Kušan Jukić M. Demencija i psihički poremećaji. Medicus 2017 ; 26(2): 215-222. 4. Uzun S, Mimica N, Kozumplik O, Kušan Jukić M, Todorić Laidlaw I, Kalinić D Glavina T, Požgain I. Alzheimerova bolest – utjecaj na život i psihičko zdravlje njegovateljica, Soc. Psihijat. 2019 ; 47: 86-101.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA