Naslov
Osobe starije životne dobi – nevidljive žrtve nasilja u obitelji
(Elderly people – invisible victims of domestic violence)

Autori
Peraica, Tina ; Kovačić Petrović, Zrnka ; Kozarić- Kovačić, Dragica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Neurol. Croat. 2023 ; 72 (Suppl. 1) / Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav - Zagreb : Denona, 2023, 88-88

Skup
2. kongres Hrvatske Alzheimer alijanse s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska, 29.03.2023. - 01.04.2023

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
starije osobe ; nasilje u obitelji ; vrste zlostavljanja ; počinitelji ; vrste intervencija ; prediktori vrsta zlostavljanja
(elderly people : domestic violence ; types of abuse ; perpetrators ; types of interventions ; predictors of types of abuse)

Sažetak
Uvod: Nasilje nad osobama starije životne dobi je veliki, ozbiljni i izazovni javno zdravstveni problem. Dosadašnja istraživanja pokazuju prevalenciju zlostavljanja kod 3-10 % osoba starije životne dobi kao i vrlo visoku „tamnu“ brojku. Cilj: Istražiti socio-demografska obilježja, obilježja zlostavljanja, počinitelje zlostavljanja i vrstu tražene pomoći kod starijih osoba žrtava nasilja u obitelji te utvrditi prediktore koji određuju vrstu zlostavljanja starijih osoba. Metoda istraživanja: U istraživanje je uključeno 200 osoba starijih od 60 godina koje su osobno zatražile pomoć u Savjetovalištu za žrtve nasilja u obitelji u Zagrebu. Za svrhu istraživanja konstruiran je strukturirani upitnik prema Home Office definiciji nasilja u obitelji. Upitnik je obuhvatio socio-demografske podatke (dob, rod, obrazovni status, bračni status, status zaposlenosti), podatke o zlostavljanju (vrsta, trajanje, prijavljivanje institucijama), počinitelje zlostavljanja te vrste pruženih intervencija. Rezultati: Prosječna dob starijih osoba žrtava nasilja u obitelji je bila 65±5.2 godine (raspon 60-82 godine). Više od ¾ žrtava su bile žene (77, 5 %). Prema obrazovanju najčešće se radilo o osobama sa završenom srednjom (47 %) ili osnovnom školom (40 %). Većina žrtava je bila u braku (35, 5 %), 78, 4 % ih je bilo u mirovini. Najčešće oblici zlostavljanja su bili psihološko i kombinirano psihološko-emocionalno zlostavljanje (26, 3 % ; 24, 7 %). Počinitelji nasilja su najčešće bila njihova djeca (40, 5 %) i partneri (34, 0 %), a najčešće se radilo o višegodišnjem zlostavljanju (45, 5%). Preko 70% starijih osoba nasilje nije nikada prijavilo niti jednoj instituciji. Radni status žrtve kao i prijavljivanje doživljenog nasilja CZSS su se pokazali kao statistički značajni prediktori u predviđanju vrste zlostavljanja kod starijih osoba (p=0, 013 ; p=0, 028). Ostali prediktori se nisu pokazali statistički značajnim u predikciji vrste nasilja kod osoba starije životne dobi (p>0, 05). Zaključak: Starije osobe su visoko rizična skupina u pogledu zlostavljanja kojeg rijetko prijavljuju zbog financijske ili neke druge vrste ovisnosti o članovima obitelji koji su često počinitelji nasilja nad njima. To ograničava mogućnost prevencije i intervencije od strane nadležnih tijela.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA