Naslov
Psihološki distres i duhovna skrb osoba s kroničnim bolestima
(Psychological distress and spiritual care of people with chronic illness)

Autori
Prpić Kozlović, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Odjel za sestrinstvo

Mjesto
Zagreb

Datum
26.02

Godina
2021

Stranica
52

Mentor
Marta Čivljak (mentor) ; Anto Čartolovni (komentor)

Ključne riječi
psihološki distres, duhovna skrb, kronične bolesti
(psychological distress, spiritual care, chronic illness)

Sažetak
UVOD: Duhovnost, religiozna vjerovanja i prakse mogu imati značajan utjecaj na način na koji se pojedinac suočava s uznapredovalom bolešću koja je ponekad popraćena patnjom. CILJ: Primarni cilj istraživanja je utvrditi postoji li povezanost između psihološkog distresa i duhovnih potreba kroničnih bolesnika. METODE: Istraživanje je provedeno anketnim upitnikom na 210 kroničnih bolesnika. Metoda istraživanja je kvanitativna, u istraživanju se koristio upitnik sastavljen za potrebe ovog istraživanja kojim su se prikupili sociodemografski podatci ispitanika i životne navike te već postojeći upitnici u sklopu projekta PSY-C evaluacije psihološkog distresa i duhovnih dimenzija osoba s kroničnim bolestima: Upitnik duhovne dobrobiti (SHALOM), Ljestvica opisa duhovnih potreba i zadovoljstva životom (BMLSS), Kratki popis simptoma (BSI), Upitnik pridržavanja uzimanja lijekova (MMAS-8), Ljestvica duhovnih potreba (SpNQ). REZULTATI: U provedenom istraživanju od 210 ispitanika (63, 3% muškaraca, prosječna dob 69, 54 godina, Sd=9, 76, raspon 37- 89) među kojima je velika većina (96, 2%) navela da pripada nekoj od religija. Razina duhovne dobrobiti je iznimno visoka među sudionicima (x̅ =4, 54 ; Sd=0, 63), no pored nje visoka razina zadovoljstva životom je isto zamijećena (95, 2%). Rezultati su pokazali da sudionici imaju znatno povišene egzistencijalne duhovne potrebe (x̅ =2, 53 ; Sd=0, 71) te u nešto manjoj mjeri duhovne potrebe nesebičnog sebedarja (x̅ =2, 16 ; Sd=0, 55) i unutarnjeg spokoja (x̅ =2, 20 ; Sd=0, 74). Postoji statistički značajna razlika u domenama duhovne dobrobiti kod muškaraca (p< 0, 05) te statistički značajna korelacija bračnog statusa ispitanika (udani/oženjeni) i zadovoljstva životom, dok je kod udovaca/udovica i rastavljenih društvena domena i ukupna duhovna dobrobit bila najviše izražena. Religioznost, a posebno pripadnost katoličkoj i pravoslavnoj vjeri je značajno povezana sa svim domenama duhovne dobrobiti (p=0, 01). Analizom podataka utvrđena je korelacija između psihološkog distresa i duhovne dobrobiti kao i psihološkog distresa i zadovoljstva životom. ZAKLJUČAK: Istraživanje je pokazalo da postoji niska korelacija između psihološkog distresa i duhovnih potreba kroničnih bolesnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija, Teologija

POVEZANOST RADA