Pregled bibliografske jedinice broj: 1263897
Stavovi hrvatskih srednjoškolaca prema etničkim manjinama: uloga multikulturnosti, socijalnog identiteta i škole
Stavovi hrvatskih srednjoškolaca prema etničkim manjinama: uloga multikulturnosti, socijalnog identiteta i škole // Sociologija i prostor, 6 (2022), 3; 465-488 doi:10.5673/sip.60.3.2 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1263897 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stavovi hrvatskih srednjoškolaca prema etničkim
manjinama: uloga multikulturnosti, socijalnog
identiteta i škole
(Croatian High School Pupils’ Attitudes towards
Ethnic Minorities: The Role of Multiculturality,
Social Identity and School)
Autori
Pavlović, Tomislav ; Sučić, Ines ; Maglić, Marina
Izvornik
Sociologija i prostor (1846-5226) 6
(2022), 3;
465-488
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
multikulturnost ; nacionalizam ; kulturna otvorenost ; manjine ; adolescenti ; škola
(multiculturalism ; nationalism ; cultural openness ; minorities ; adolescents ; school)
Sažetak
Uslijed digitalizacije, geopolitičkih previranja i migracija u Europi danas su više nego ikada istaknuti učinci sociokulturnoga konteksta (posebice kulturne globalizacije) na naše stavove i ponašanja. Mladi su posebno osjetljivi na (multi)kulturne utjecaje kojima su svakodnevno izloženi zbog intenzivne uključenosti u aktualna društvena zbivanja i specifičnosti razvojnog perioda. Izloženost i sudjelovanje u različitim multikulturnim elementima te nacionalizam i kulturna otvorenost imaju značajne učinke po njihove stavove, odnose i ponašanja prema drugim grupama, kao i njihove interkulturne kompetencije. Školsko okruženje ima važnu i aktivnu socijalizacijsku ulogu u oblikovanju socijalnog identiteta adolescenata stvarajući normativnu okolinu koja ima potencijal promovirati kulturnu otvorenost kroz odgojno-obrazovne aktivnosti. Stoga je prvi cilj istraživanja bio ispitati stavove prema manjinama, multikulturnu izloženost i kontakt te nacionalizam i kulturnu otvorenost adolescenata, dok je drugi cilj bio ispitati odnos multikulturne izloženosti i kontakta te nacionalizma i kulturne otvorenosti, uzimajući u obzir sociodemografske karakteristike adolescenata, kao i za međugrupne odnose potencijalno relevantne karakteristike škola i zajednica. Istraživanje je provedeno u sklopu CHIEF projekta na uzorku od 2134 adolescenta (57% djevojaka) u 28 srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Adolescenti su iskazali pozitivan opći stav prema manjinama. Procjena razine međukulturnoga kontakta je niska, dok je međukulturna izloženost umjerena, kao i izraženost kulturne otvorenosti i nacionalizma. Učenici percipiraju umjerene prilike za učenje o temama ljudskih prava i nacionalnog identiteta u okviru srednjoškolske nastave. Regresijskom analizom provedenom u sklopu strukturalnih modela potvrđena je važnost kulturne otvorenosti, nacionalizma, percepcije zastupljenosti sadržaja u obrazovanju, roda i socioekonomskog statusa zajednice u oblikovanju općeg stava o manjinama. Kontakt s pripadnicima drugih kultura nije pridonio predviđanju općeg stava o manjinama neovisno o međukulturnoj izloženosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija, Interdisciplinarne društvene znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
EK-H2020-770464 - Cultural Heritage and Identities of Europe's Future (CHIEF) (EK - H2020-SC6-CULT-COOP-2017-two-stage) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus