Pregled bibliografske jedinice broj: 1263783
Hrvatsko domobranstvo u objema Amerikama kao sastavni dio Ustaško-domobranskog pokreta od 1931. godine do Drugoga svjetskog rata
Hrvatsko domobranstvo u objema Amerikama kao sastavni dio Ustaško-domobranskog pokreta od 1931. godine do Drugoga svjetskog rata // Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću / Sopta, Marin ; Lemić, Vlatka ; Benić Penava, Marija (ur.).
Zagreb: Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, 2020. str. 77-94
CROSBI ID: 1263783 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatsko domobranstvo u objema Amerikama kao
sastavni dio Ustaško-domobranskog pokreta od 1931.
godine do Drugoga svjetskog rata
(Croatian Domobran (Home Defense) in both Americas
as an integral part of the Ustaša-Domobran
Movement from 1931 to World War II)
Autori
Jareb, Mario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću
Urednik/ci
Sopta, Marin ; Lemić, Vlatka ; Benić Penava, Marija
Izdavač
Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva
Grad
Zagreb
Godina
2020
Raspon stranica
77-94
ISBN
978-953-59127-2-9
Ključne riječi
Hrvatski domobran, Ustaško-domobranski pokret, hrvatsko iseljeništvo, Argentina, SAD
(Croatian Domobran (Home Defense), Ustaša-Domobran Movement, Croatian emigration, Argentina, USA)
Sažetak
Od početka tridesetih godina su organizacije Hrvatskog domobrana u Južnoj i Sjevernoj Americi, a do atentata u Marseilleu u manjoj mjeri i one u Europi (prvenstveno u Belgiji), djelovale kao sastavni i vrlo važan dio Ustaškog-domobranskog pokreta. Zbog toga je njihovo djelovanje nemoguće promatrati izolirano od djelovanja drugih sastavnica toga pokreta. Ipak je njihovo djelovanje imalo i mnogo specifičnosti, koje su se ponajprije ogledale u činjenici da su organizacije Hrvatskog domobrana djelovale na drugim kontinentima, odnosno u sklopu društveno- političkih prilika zemalja kao što su bile SAD i Argentina. Zbog toga nisu bile suočene s preprekama kao slične organizacije u Europi, što im je omogućilo da se razviju kao masovne iseljeničke organizacije. One su mogle neprekinuto djelovati tijekom dugog razdoblja, pa su tako organizacije Hrvatskog domobrana u Argentini uspjele nadživjeti ne samo ustašku organizaciju nego i kasniji Ustaški pokret u NDH. U Europi je američkim organizacijama donekle sličan bio samo Hrvatski savez uzajamne pomoći u Belgiji.
Izvorni jezik
Hrvatski
