Naslov
Pušačke navike u adolescenata u Hrvatskoj u razdoblju od 1995. do 2015. godine
(Smoking habits among adolescents in Croatia in the period 1995-2015)

Autori
Petek Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet/Sveučilišni diplomski studij sestrinstva

Mjesto
Zagreb

Datum
15.09

Godina
2017

Stranica
39

Mentor
Musil Vera

Ključne riječi
adolescenti, pušenje, duhan, čimbenik rizika
(adolescents, smoking, tobacco, risk factor)

Sažetak
Pušenje duhana, koje je u većini društava prihvatljiva navika, smatra se jednim od najvećih globalnih problema današnjice s lošim utjecajem na zdravlje. Rezultati dosadašnjih istraživanja ukazali su na štetnost pušenja u odraslih i u djece. Pušenje u adolescenata od posebnog je značaja jer je to sastavni dio društvenog funkcioniranja u toj dobi. Rješavanje problema pušenja podrazumijeva dugotrajnu aktivnost na prevenciji početka pušenja, posebice u adolescenata. Cilj ovoga rada je prikazati učestalost i navike pušenja duhana među adolescentima u Hrvatskoj u razdoblju od 1995. do 2015. godine. U prikazu rezultata istraživanja korišteni su rezultati Europskog istraživanja o pušenju, alkoholu i drogama među učenicima (ESPAD) u razdoblju od 1995. do 2015. godine, Istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika (HBSC) u razdoblju od 2002. do 2014. godine i drugih istraživanja koja su provedena među adolescentima u Hrvatskoj. Rezultati ESPAD istraživanja za Hrvatsku ukazuju na smanjenje učestalosti pušenja cigareta barem jednom u životu (69% 1995. vs. 62% 2015.), u posljednjih 30 dana (41% 2011. vs. 33% 2015. godine) i dnevne upotrebe cigareta (2003. i 2011. godine 29% vs. 23% 2015. godine). Rezultati HBSC istraživanja ukazuju na smanjenje učestalosti pušenja u petnaestogodišnjaka u Hrvatskoj, ali uspoređujući rezultate s prosjekom HBSC, vidljiv je porast. Godine 2002. hrvatski adolescenti po učestalosti pušenja u dobi do 13 godina bili su na 23. mjestu (34, 5% djevojčica i 38, 9% dječaka), a 2014. godine na šestom mjestu (26% djevojčica i 32% dječaka). Po učestalosti pušenja cigareta tjedno bili su na 16. (24, 9% djevojčica i 23, 2% dječaka), a 2014. godine na trećem mjestu (21% djevojčica i 25% dječaka). Rezultati Svjetskog istraživanja o uporabi duhana u mladih (GYTS) pokazali su pad broja trenutnih pušača cigareta u Hrvatskoj (2011. godine 27% djevojčica i 26, 7% dječaka vs. 2016. godine 14, 1% djevojčica i 15, 1% dječaka), kao i onih koji su ikada pušili cigarete (2011. godine 65, 9% djevojčica i 66, 6% dječaka vs. 2016. godine 44% djevojčica i 46, 9% dječaka). Prevencija pušenja u Hrvatskoj provodi se i kroz djelatnost školske i adolescentne medicine, zdravstveno-odgojnim aktivnostima i savjetovališnim radom, s djecom, roditeljima i djelatnicima škola. Škola i obiteljsko okruženje mjesta su gdje djeca provode najviše vremena i gdje su dosadašnje intervencije najviše usmjerene. Prevenciju bi trebalo usmjeriti i na kafiće, sportske klubove i druga mjesta gdje djeca i mladi provode slobodno vrijeme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA