Naslov
Sindrom sagorijevanja kod medicinskih sestara u radu s pacijentima nakon transplantacije solidnih organa
(Burnout syndrome in nurses working with solid organ transplantation patients)

Autori
Matijević Sara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet/Sveučilišni diplomski studij sestrinstva

Mjesto
Zagreb

Datum
20.09

Godina
2017

Stranica
40

Mentor
Musil Vera

Ključne riječi
: medicinske sestre/tehničari, stres, sindrom sagorijevanja, transplantacija solidnih organa
(nurses, stress, burnout syndrome, solid organ transplantation)

Sažetak
Uvod: Sindrom sagorijevanja na poslu očituje se kao emocionalna iscrpljenost, depersonalizacija i smanjeno osobno postignuće. Cilj: Istražiti prisutnost i prediktore sindroma sagorijevanja, psihosocijalnih rizika u medicinskih sestara/tehničara koji rade i koji ne rade s pacijentima nakon transplantacije solidnih organa. Metode i ispitanici: Presječno istraživanje provedeno je među medicinskim sestrama/tehničarima u Kliničkoj bolnici „Merkur“ u Zagrebu (N=340, obuhvat 39, 4%), anonimnim upitnicima „Upitnik intenziteta sagorijevanja na poslu“ i „Upitnik za procjenu psihosocijalnih rizika“. Rezultati su obrađeni metodama deskriptivne statistike i logističkom regresijom. Rezultati: Simptome sagorijevanja na poslu imalo je 62, 7% ispitanika, 48, 5% početnoga i 14, 2% visokoga stupnja. Problematične kategorije psihosocijalnih rizika bile su pritisak na poslu i zdravstveni problemi vezani uz posao. Simptomi sagorijevanja i značajno viši burnout score (29 vs. 26, 5 ; P=0, 018), bili su učestaliji u grupi ispitanika koji su radili s pacijentima nakon transplantacije (početni stupanj 50% vs. 47, 4% ; visoki stupanj 20, 7% vs. 9, 2%). Problematična kategorija psihosocijalnih rizika u obje skupine ispitanika bila je pritisak na poslu (P=0, 045). U skupini ispitanika koji su radili s pacijentima nakon transplantacije, zdravstveni problemi (P<0, 001) i nesigurnost posla (P=0, 03) bile su problematične kategorije, uz visoku ukupnu razinu stresa, za razliku od druge skupine ispitanika gdje je bila na umjerenoj (P=0, 001). Prediktorima sagorijevanja na radnom mjestu u ispitanika koji su imali visok stupanj sagorijevanja, pokazali su se pritisak na poslu 1, 56 puta (P=0, 021), prepreke na poslu, 1, 37 puta (P=0, 017) i rad s pacijentima nakon transplantacije 1, 41 puta, ali ne značajno. Zaključak: Rezultati ovoga istraživanja ukazuju na veću učestalost i veći stupanj sagorijevanja na radnom mjestu te visoku razinu stresa među ispitanicima koji su radili s pacijentima nakon transplantacije solidnih organa. Značajnim prediktorima sagorijevanja pokazali su se pritisak i prepreke na poslu te rad s pacijentima nakon transplantacije, ali ne značajno, što djelomično potvrđuje hipotezu da medicinske sestre/tehničari koji rade s pacijentima nakon transplantacije imaju veći rizik za sagorijevanje na poslu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA