Pregled bibliografske jedinice broj: 1263359
Patogenetska podloga za terapijske odluke u liječenju nasljednih solidnih tumora
Patogenetska podloga za terapijske odluke u liječenju nasljednih solidnih tumora, 2020., diplomski rad, diplomski, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
CROSBI ID: 1263359 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Patogenetska podloga za terapijske odluke u liječenju nasljednih
solidnih tumora
(The pathogenetic basis for therapeutic decisions in treatment of
hereditary solid tumours)
Autori
Kanceljak, Kristina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mjesto
Zagreb
Datum
01.07
Godina
2020
Stranica
33
Mentor
Dedić Plavetić, Natalija
Ključne riječi
genetičko testiranje, nasljedni rak dojke, BRCA geni, patogene i vjerojatno patogene varijante
(genetic testing, hereditary breast cancer, BRCA genes, pathogenic and likely pathogenic variants)
Sažetak
Nasljedni sindromi raka čine raznovrsneskupine genetskih sindroma koje karakterizirarani razvoj histogenetski različitih neoplazmi koje se pojavljuju u nekoliko članova obitelji. Iako su mnogi rijetki, oni čine 3- 10 % svih zloćudnih bolesti. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi raspodjelu patogenih ili vjerojatno patogenih varijanti u nekoliko penetrantnih gena visokog rizika kao što su BRCA1 i BRCA2, PALB2, TP53, PTEN, STK11, CDH1 te genima za popravak krivo sparenih baza (MLH1, MSH2, MSH6 i PMS2) i njihov utjecaj na terapijske odluke u liječenju raka dojke. Provedena je retrospektivna neintervencijska studija na Klinici za onkologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb u razdoblju od 1. veljače 2019. godine do 31. siječnja 2020. godine. U navedenom je razdoblju od godine dana u genetičkom savjetovalištu proces savjetovanja prošla 161 osoba, a multigenskim panelom za nasljedni rak koji uključuje 113 gena, genetički je testirana 101 osoba. Patogene varijante otkrivene su u 6 pacijentica (54, 55 %) s karcinomom dojke testiranih tijekom neoadjuvantnog liječenja, među kojima je 4 (36, 36 %) imalo patogenu varijantu BRCA1 gena, 1 pacijentica (9, 09 %) BRCA2 gena, a 1 pacijentica (9, 09 %) patogenu varijantu ATM gena. Sve bolesnice s BRCA mutacijama bile su podvrgnute radikalnoj mastektomiji. Također, u pacijentica s metastatskim rakom dojke opažene su patogene varijante gena BRCA1, CHEK2 i AIP (12, 50 %) te vjerojatno patogene varijante u genima TP53, CHEK2, BRIP1, BRCA1 i PALB2 (20, 83 %). Pacijenticama s BRCA i PALB2 patogenom varijantom odobren je talazoparib, PARP-inhibitor, kao terapija metastatske bolesti. Ostale značajnije patogene varijante uočene su u genima HNF1A, AIP, ATM, MSH6, BRIP1, BARD1, FANCI. Zaključno, ovo istraživanje ukazuje na važnost genetičkog testiranja za nasljedni rak dojke radi pravilnog odabira terapijskih opcija i potrebe za uključivanjem više gena relevantnih za rak dojke s obzirom na njihovu prisutnost kod velikog broja bolesnica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb
Profili:
Natalija Dedić-Plavetić
(mentor)