Pregled bibliografske jedinice broj: 1262381
Bakterije kao lijekovi - utjecaj na spregu crijevna mikrobiota - mozak
Bakterije kao lijekovi - utjecaj na spregu crijevna mikrobiota - mozak // Tuzla Brain Week 2023
online ; Tuzla, Bosna i Hercegovina, 2023. str. - (pozvano predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1262381 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bakterije kao lijekovi - utjecaj na spregu crijevna
mikrobiota - mozak
(Bugs as drugs - the impact on the gut microbiota -
brain axis)
Autori
Kos, Blaženka ; Šušković, Jagoda ; Novak, Jasna ; Leboš Pavunc, Andreja ; Banić, Martina ; Butorac, Katarina ; Čuljak, Nina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Tuzla Brain Week 2023
Mjesto i datum
Online ; Tuzla, Bosna i Hercegovina, 17.03.2023. - 19.03.2023
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
osovina crijevne mikrobiote i mozga ; živi bioterapijski pripravci
(gut microbiota-brain axis ; live biotherapeutic products)
Sažetak
Uočeno je da neurohormoni i upale primarno posreduju u komunikaciji između crijeva i mozga, između središnjeg, autonomnog i crijevnog živčanog sustava. Crijevna mikrobiota utječe na funkciju mozga putem imunoloških, neuralnih, endokrinih i metaboličkih putova. Disregulacija ove osovine crijevne mikrobiote i mozga može uzrokovati različite kronične bolesti kao što su depresija, demencija i Parkinsonova bolest. Poremećaj sastava crijevne mikrobiote, najčešće uzrokovan antibiotičkom terapijom, izostankom dojenja, infekcijama i drugim bolestima te stresom, može utjecati na fiziologiju i ponašanje čovjeka. Određene bakterijske vrste bakterija kao lijekova, koje je američka FDA nazvala "živim bioterapijskim pripravcima" (LBPs), mogu imati pozitivan učinak na raspoloženje i depresiju, pri čemu se živac vagus identificira kao glavni komunikacijski put između crijevnih bakterija i mozga. Terapijski učinak bakterija kao lijekova zasniva se na imunomodulacijskom djelovanju i utjecaju njihovih bioaktivnih staničnih dijelova i metabolita kao što su kratkolančane masne kiseline, površinski S- proteini, egzopolisaharidi, bakteriocini i bioaktivni peptidi nastali djelovanjem proteolitičkih mikrobnih enzima, što intenzivno istražujemo na našim znanstvenim projektima, financiranim od strane HRZZ-a. Prvu terapiju bakterijama iz uzoraka stolice odobrila je US FDA krajem 2022. godine, za liječenje ponavljajućih Clostridioides difficile infekcija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2019-04-2237 - Potencijalne terapijske biomolekule druge generacije probiotika (PRO-BIO 2.0) (Kos, Blaženka, HRZZ - 2019-04) ( CroRIS)
Profili:
Jasna Novak
(autor)
Blaženka Kos
(autor)
Jagoda Šušković
(autor)
Katarina Butorac
(autor)
Andreja Leboš-Pavunc
(autor)
Nina Čuljak
(autor)
Martina Banić
(autor)