Pregled bibliografske jedinice broj: 1261499
Umijeće razlučivanja preklapanja psihičkih i somatskih simptoma u okviru anksioznog poremećaja
Umijeće razlučivanja preklapanja psihičkih i somatskih simptoma u okviru anksioznog poremećaja // Medicina familiaris Croatica : journal of the Croatian Association of Family medicine, 28 (2020), 1; 58-66 (domaća recenzija, članak, stručni)
CROSBI ID: 1261499 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Umijeće razlučivanja preklapanja psihičkih i
somatskih simptoma u okviru anksioznog poremećaja
(Distinguishing the overlapping between mental and
somatic symptoms
in the context of anxiety disorder)
Autori
Poturica, Mia ; Mustač, Filip ; Hanževački, Miroslav
Izvornik
Medicina familiaris Croatica : journal of the Croatian Association of Family medicine (1330-1527) 28
(2020), 1;
58-66
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
anksioznost, opća/obiteljska medicina, hipohondrija, somatizacija, generalizirani anksiozni poremećaj Hrčak ID:
(anxiety, general practice, hipohondry, somatization, general anxiety disorder)
Sažetak
Anksiozni poremećaji često su prisutni u obiteljskoj medicini. Anksioznost odnosno strah, napetost normalna je reakcija u novonastalim i opasnim situacijama. Smatramo je patološkom ukoliko nam uobičajene životne situacije uzrokuju strah te nam ujedno i otežavaju normalno funkcioniranje. Manifestira se psihičkim i tjelesnim simptomima. U sklopu anksioznosti moguća je i pojava hipohondrije. Prikazan je slučaj pedesetjednogodišnjeg muškarca lošijeg socioekonomskog položaja koji se žalio na brojne tjelesne simptome svojoj liječnici obiteljske medicine te je podvrgnut brojnim dijagnostičkim pretragama. Čak i kada su nalazi bili uredni, pacijent se i dalje žalio na brojne tjelesne tegobe. Konačno, postavljena je dijagnoza generaliziranog anksioznog poremećaja. Kod anksioznih poremećaja ključna je temeljita anamneza kojoj je cilj diferencirati radi li se o simptomatici anksioznog spektra ili novonastalom somatskom poremećaju. Poželjan je i kontinuitet odnosa u kojemu liječnik obiteljske medicine dugo poznaje svoje pacijente te može prepoznati promjenu ponašanja u slučaju pojave akutno ugrožavajućeg (hitnog) stanja. U liječenju anksioznih pacijenata vrlo je važan odnos liječnik-bolesnik gdje liječnik (vrlo često liječnik obiteljske medicine) preuzima važnu suportivnu ulogu. Ovisno o procjeni težine kliničke slike treba razmotriti potrebu za uvođenjem psihofarmakoterapije ili pacijenta uputiti specijalistu psihijatrije u svrhu selekcije i titracije adekvatne psihofarmakoterapije, odnosno eventualnog provođenja psihoterapije.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb