Naslov
Prijelomi podlaktice u zagrebačke djece

Autori
Antabak, Anko ; Bračić, Kristina ; Karlo, Klara ; Bulić, Krešimir ; Papeš, Dino ; Augustin, Goran ; Ćavar, Stanko ; Luetić, Tomislav

Izvornik
Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora (0024-3477) 141 (2019), 1-2; 14-19

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
ozljede podlaktice – epidemiologija, etiologija ; prijelomi radiusa – epidemiologija, etiologija ; prijelomi ulne – epidemiologija, etiologija ; nezgodan pad – statistički podatci ; sportske ozljede – epidemiologija ; prevencija nezgode ; djeca ; hrvatska – epidemiologija
(forearm injuries – epidemiology, etiology ; radius fractures – epidemiology, etiology ; ulna fractures – epidemiology, etiology ; accidental falls – statistics and numerical data ; athletic injuries – epidemiology ; accident prevention ; child ; croatia – epidemiology)

Sažetak
Prijelomi podlaktice najčešći su prijelomi dječje dobi. Pad na ispruženu ruku glavni je mehanizam ozljeđivanja. Velika pojavnost i mogući loši ishodi opravdavaju propitivanje preventivnih mjera pri nastanku ovih ozljeda. Za uspješnu prevenciju potrebno je znati mjesta i načine nastanka prijeloma. Cilj je ovog rada istražiti mjesta i načine nastanka prijeloma kostiju podlaktice u skupini zagrebačke djece. U retrospektivnu analizu uključeno je 395-ero djece s prijelomom kostiju podlaktice, liječene u KBC-u Zagreb u periodu od 1. siječnja 2014. godine do 19. listopada 2017. godine. U ispitanoj je skupini bilo 265 dječaka (67, 1%) i 130 djevojčica (32, 9%). Srednja životna dob iznosila je 9, 1 godinu. Djevojčice su u prosjeku bile mlađe od dječaka 16 mjeseci. Najviše je djece – njih 175-ero (44, 3%) bilo u dobnoj skupini od 5. do 9. godine života. Prijelom samo distalnog dijela radijusa imalo je 104-ero (26%) djece, distalnog dijela obiju kosti podlaktice također njih 104-ero (26%), a prijelom dijafize obiju kosti 94-ero (23, 6%) djece. Glavni način nastanka prijeloma u skupini naše djece bio je pad – u njih 248-ero (62, 8%). Prijevoz je uzrokovao 61 prijelom (15, 4 %), a udarac 86 (21, 8 %) prijeloma. Na prometnicama je nastalo osam (2%) prijeloma, kod kuće 25 (6, 3%), u školi 37 (9, 3%), a na prostorima za izvannastavne aktivnosti i slobodno vrijeme 271 (68, 7%) prijelom. Od toga na igralištu/u parku nastalo je 69 (26, 2%) prijeloma, pri vožnji biciklom 54 (13, 7%), a tijekom igranja nogometa 46 (11, 7%). Od 69-ero djece koja su prijelome podlaktice zadobila na igralištu ili u parku kod njih 39-ero (56, 5%) to se dogodilo tijekom igre na ljuljački, toboganu i trampolinu. Dječaci padaju češće od djevojčica: gotovo tri puta češće u razini i dva puta s male visine. Djevojčice ozljede češće zadobiju pri padu s bicikla. Zaključno, dječaci su višestruko češće ugroženi, a dominantan način ozljeđivanja jest pad. Pretežito se radi o djeci predškolske i rane školske dobi. Stoga društvena zajednica treba posebnu pozornost usmjeriti upravo na tu djecu tijekom njihovih rekreativnih i sportskih aktivnosti (vožnja biciklom i igranje nogometa). U zagrebačke djece igrališta i parkovi najčešća su mjesta prijeloma podlaktice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA