Naslov
Lijekovi u okolišu
(Pharmaceuticals in the environment)

Autori
Vrček, Valerije

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
Županijsko stručno vijeće učitelja kemije Zagrebačke županije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.03.2023

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
lijekovi, okoliš, kemija, biologija
(pharmaceutical, environment, chemistry, biology)

Sažetak
Lijekovi u okolišu Najveći dio lijekova koji se koriste za preventivu i terapiju ljudi ili životinja završava u otpadnim vodama, rijekama, jezerima i morima, ali također u vodi za piće. Ekološka cijena medicinske odnosno veterinarske uporabe lijekova može se simbolično prikazati farmaceutskim profilom voda u okolišu. Mnoge su površinske vode postale poput „apoteke“ ili, prema nekima, poput „farmaceutske kaljuže“. U posljednjih je dvadesetak godina objavljeno na stotine analitičkih studija koje pokazuju prisutnost gotovo svih terapijskih skupina u vodama: analgetici, antibiotici, hormoni, antidepresivi, kancerostatici, kardiovaskularni i antiupalni lijekovi... Koncentracije lijekova u okolišu su niske, ali to ne znači da rizik ne postoji, jer lijekovi su kemikalije dizajnirane da izazivaju biološke učinke upravo pri vrlo niskim dozama. Tako, na primjer, izmjerene koncentracije ketoprofena ili naproksena iznose stotinjak nanograma po litri površinskih voda, dok su koncentracije drugih analgetika, poput diklofenaka ili ibuprofena, stotinu puta veće. Isto se tako većina antibiotika nalazi u prirodi u nanogramskim količinama, no sulfametoksazol i linkomicin se mjere u znatno višim, mikrogramskim količinama. Uglavnom, pojavnost svakog lijeka u okolišu izravno je povezana s intezitetom njegove primjene u bolnicama, ambulantama ili u kućnim apotekama. Stoga su psihoaktivni lijekovi, poput karbamazepina, najčešća farmaceutska zagađivala okoliša. Neki znanstvenici, koji ignoriraju ili podcjenjuju ekološki rizik od lijekova, smatraju da su lijekovi „oduvijek“ prisutni u okolišu, ali ih danas, eto, možemo otkriti jer su analitički instrumenti mnogo napredniji i precizniji. Međutim, tom je tvrdnjom nemoguće objasniti činjenicu da su u okolišu koncentracije lijekova iz godine u godinu sve veće. O neželjenom trendu povećanja koncentracije lijekova u vodama govori se i u službenom izvještaju „Lijekovi u okolišu“ Europske agencije za okoliš (EEA): „Situacija je danas mnogo gora nego prije deset godina“ (2010). Jednostavno rečeno, vrstu i brojnost lijekova u vodama danas ne vidimo „bolje“, nego – „više“!

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Biologija, Farmacija

POVEZANOST RADA