Pregled bibliografske jedinice broj: 1260852
Moralno distanciranje u organizacijskom kontekstu - Psihometrijska validacija upitnika moralnog distanciranja u radu (Work moral disengagement)
Moralno distanciranje u organizacijskom kontekstu - Psihometrijska validacija upitnika moralnog distanciranja u radu (Work moral disengagement) // 23. Dani Zorana i Ramira Bujasa, Knjiga sažetaka / Arambašić, Lidija ; Erceg, Inja ; Kamenov, Željka (ur.).
Zagreb, 2017. str. 253-253 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1260852 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Moralno distanciranje u organizacijskom kontekstu - Psihometrijska validacija upitnika
moralnog distanciranja u radu (Work moral disengagement)
(Moral disengagement in the organizational context - Psychometric validation of the Work Moral
Disengagement Questionnaire)
Autori
Prenđa, Suzana ; Kovačević, Danijela ; Mikac, Petra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
23. Dani Zorana i Ramira Bujasa, Knjiga sažetaka
/ Arambašić, Lidija ; Erceg, Inja ; Kamenov, Željka - Zagreb, 2017, 253-253
Skup
23. Dani Zorana i Ramira Bujasa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.04.2017. - 08.04.2017
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
moralno distanciranje, ličnost, nepoželjno organizacijsko ponašanje
(moral distancing, personality, undesirable organizational behavior)
Sažetak
Uz brojne individualne i situacijske odrednice nepoželjnog organizacijskog ponašanja (NOP), neka istraživanja etičkog ponašanja sugeriraju da bi se trebalo više pažnje posvetiti ulozi kognitivnih procesa. Pretpostavlja se da je važan pokretač nepoželjnog ponašanja sklonost pojedinca da se moralno distancira (eng. moral disengagement) - odnosno, individualne razlike u načinu na koji ljudi kognitivno procesiraju odluke i ponašanja na način koji im omogućuje da se nepoželjno ponašaju bez osjećaja krivnje i stresa. Cilj ovog istraživanja bio je validirati Upitnik moralnog distanciranja u radu te ispitati povezanost moralnog distanciranja u radu s nekim od teorijskih relevantnih konstrukata. Za potrebe istraživanja autori su preveli i prilagodili Upitnika moralnog distanciranja na poslu (Work moral disangagement, Fida i sur., 2015) koji se sastoji od 20 čestica pomoću kojih se mjeri moralno distanciranje od različitih nepoželjnih ponašanja u organizacijskom kontekstu. Istraživanje je provedeno online na uzorku od 156 zaposlenih punoljetnih osoba različitih zanimanja, stručne spreme i duljine staža. Sudionici su ispunili Upitnik moralnog distanciranja, NOP-a te ličnosti (HEXACO). Upitnik moralnog distanciranja na poslu pokazao je dobre metrijske karakteristike. Potvrđena je jednofaktorska struktura koja se pokazala visoko interno konzistentnom (α=.86). Dobivena je statistički značajna povezanost s NOP-om (r=.61), kao i s facetom poštenje-pravednost (r=-.34). Sudionici se najviše moralno distanciraju od poštivanja sigurnosnih procesa, kršenja organizacijskih pravila, rasipanja potrošnog materijala, verbalne agresije (zadirkivanja, vikanja), uzimanja bolovanja kad nisu bolesni, zabušavanja na radnom mjestu te krađe. Najmanje se moralno distanciraju od fizičke agresivnosti, oštećivanja imovine, zloupotrebe droga i alkohola te vrijeđanja kolega. Obuhvaćanje kognitivnih procesa omogućava uvid u širi spektar nepoželjnih ponašanja, uključujući i ona manje predvidljiva i opasnija za organizaciju. Buduća istraživanja trebala bi ispitati ulogu kognicije u procesu NOP-a s ciljem identificiranja mogućih organizacijskih resursa za intervenciju i prevenciju pribjegavanja neetičkom i devijantnom ponašanju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
