Pregled bibliografske jedinice broj: 1260559
Primjena molekularnih metoda u patologiji
Primjena molekularnih metoda u patologiji // Laboratorijska dijagnostika u kliničkoj praksi i znanstvenom istraživanju
Brela, Hrvatska, 2019. str. 12-12 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1260559 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Primjena molekularnih metoda u patologiji
(Application of Molecular Methods in Pathology)
Autori
Sikirić, Sunčana ; Milavić, Marija ; Bubanović, Gordana ; Cindrić, Marina ; Hrg, Dijana ; Kuzmac, Sania ; Sedlić, Filip ; Šepac, Ana ; Babić, Damir ; Seiwerth, Sven
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Laboratorijska dijagnostika u kliničkoj praksi i znanstvenom istraživanju
/ - , 2019, 12-12
Skup
8. Hrvatski kongres laboratorijske dijagnostike s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Brela, Hrvatska, 02.06.2019. - 06.06.2019
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
molekularna patologija ; PCR
(molecular pathology ; PCR)
Sažetak
Molekularna patologija u svom rutinskom radu služi utvrđivanju promjena na biološki važnim molekulama i staničnim strukturama radi utvrđivanja uzroka bolesti, odnosno prognoziranja njenog tijeka i ishoda te eventualnu reakciju bolesti na lijekove (dijagnostički, prognostički, prediktivno). U Laboratoriju za molekularnu patologiju, na Zavodu za Patologiju, osim za dijagnostičke, koriste se različite molekularne metode i u znanstvene svrhe. Dijagnostika se izvodi na nukleinskim kiselinama (DNA i RNA) izoliranim iz krvi, koštane srži, različitih briseva te blokova tkiva uklopljenih u parafin ili smrznutih u tekućem dušiku. Analizom pomoću različitih vrsta PCR-a (engl. Polymerase Chain Reaction ; RT-PCR, qPCR), RFLP-a (engl. Restriction Fragment Lenght Polymorphism), elektroforeze, hibridizacije (FISH, CISH, ...) i sekvenciranja dolazimo do saznanja o genskim promjenama koje se javljaju u pojedinim bolestima. Kako bi se mogli otkriti uzroci i mehanizmi koji dovode do ovih promjena, koristimo stanične linije ili primarne kulture stanica izoliranih iz tkiva. Pritom se molekularne analize nukleinskih kiselina dopunjuju analizama ekspresije i aktivnosti proteina imunocitokemijom, „dot blot“ i western blot metodama. Dobivena saznanja pomažu nam u postavljanju dijagnoza, povezivanju specifičnih molekula s prognozom bolesti, upoznavanju molekularnih mehanizama bolesti. Na ovaj način omogućava se odabir prave terapije za pacijenta i ciljano liječenje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb
Profili:
Sunčana Sikirić
(autor)
Sven Seiwerth
(autor)
Sania Kuzmac
(autor)
Marina Cindrić
(autor)
Filip Sedlić
(autor)
Gordana Bubanović
(autor)
Marija Milavić
(autor)
Damir Babić
(autor)
Ana Šepac
(autor)